SARAJEVO, Svaki građanin u BiH koji je podigao kredit vezan uz švajcarski franak ima mogućnost da kod svoje banke kredit zamijeni u konvertibilnu marku ili evro, izjavio je Srni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.
Mišić je pojasnio da to podrazumijeva da građani koji su opterećeni ovom vrstom kredita preuzimaju dosadašnje rizike i štete, ali dalje izbjegavaju rizik te valutne klauzule, dodajući da komercijalne banke u BiH parcijalno i pojedinačno razgovaraju sa građanima i rješavaju te probleme.
“Mi u BiH, na sreću, nismo u tolikoj mjeri u kreditnom portfoliju izloženi tome, ali sigurno da svaki građanin koji je podigao kredit vezan uz švajcarski franak zaista ima veliki problem”, istakao je Mišić.
On je naglasio da se za rješavanje ovog problema ne mogu donositi nikakve “kozmetičke” mjere te da, objektivno, postoji rizik koga, prije svega, mora podnijeti onaj koji je potpisao takav ugovor.
“Sigurno da postoje određene mogućnosti za prolongiranje ovog problema, ali se ni u kom slučaju taj problem ne može riješiti čarobnim štapićem”, rekao je on.
Prema riječima Mišića, dešavanje u vezi sa švajcarskim frankom je globalno pitanje, tako da je teško bilo šta prognozirati, ali sve mjere vode ka tome da ova valuta dalje ne eskalira u smislu njenog jačanja, već da se ustabili.
“Mjere koje je preduzela Hrvatska nisu velika olakšavajuća rješenja za njene građane. Kod nas taj problem još nije dobio političke konotacije kao što je to u Hrvatskoj. Srećom, kod nas izbori nisu tako blizu i mislim da i ne treba to pitanje tako posmatrati”, rekao je Mišić.
Kada je riječ o trenutnim dešavanjima u Americi i na svjetskim berzama, Mišić smatra da to neće mnogo ni direktno uticati na bankarski sektor u BiH, za koji je bitan evro.
“Da li će evro jačati ili slabiti, odnosno kakva će biti dalja sudbina evra u odnosu na sve druge valute, prije svega na američki dolar i japanski jen, to se ne može prognozirati. S obzirom da finansijska kriza nije samo locirana u Evropi, mislim da evro ne bi trebalo dalje da slabi i da doživi neki najgori scenario”, rekao je Mišić.
39 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Hahahahaha pa ovaj covjek zaj*** ljude, rata kredita podignutog u frnacima je sada skoro duplo veca nego kad su podignuti krediti, a otkupljivanje kredita i prebacivanje u KM kosta BOGA OCA!
Primjera radi na pocetku godine meni je trebao 7.000 KM manje da otkupim svoj kredit nego sada, a tada to nisam uradio jer nisam mogao a tek sada ne mogu!
prvo se ne isplati otkupljivati kredit cija je glavnica, odnosno neotplaceni dio, porastao u nebo, a drugo, banka na to jos zaracuna proviziju na zatvaranje kredita. jedino preostaje duznicima CHF kredita da se nadaju da ce kurs ne da se ustabili, nego padne, sto opet zavisi od astroloskog rasporeda zvijezda na nebu.
inace, interesantno je pogledati sastav nekih odbora Udruzenja banaka BiH:
***
Komisija za bankarske reforme
1. Thomas Tomsich, Hypo-Alpe-Adria bank Mostar
2. Jelena Čekić, MF banka Banja Luka
3. Igor Bilandžija, Intesa Sanpaolo banka Sarajevo
4. Dejan Guzijan, NLB Razvojna banka Banja Luka
5. Zora Dokić, Nova banka Banja Luka
6. Anis Aganović, Raiffeisen bank Sarajevo
7. Dalibor Ćubela, UniCredit bank Mostar
**
Komisija za pravnu regulativu
1. Goran Babić, Hypo-Alpe-Adria bank banja Luka
2. Dijana Dočkal, Intesa Sanpaolo banka Sarajevo
3. Vojislav Puškarević, Raiffeisen bank Sarajevo
4. Senad bajrić, Turkish Ziraat banka Sarajevo
5. Vladimir Ćosić, UniCredit bank Mostar
6. Edis Kusturica, Vakufska banka sarajevo
7. Veselka Radaković, Volksbank BH Sarajevo
**
Komisija za tržište novca i kapitala
1.Amna Gabela, Moja banka Sarajevo
2. Bratoljub radulović, Hypo-Alpe-Adria bank Banja Luka
3. Enes Crnalić, IKB Zenica
4. Ljiljana panić, NLB Razvojna banka Banja Luka
5. Snježana Tolić, Raiffeisen bank Sarajevo
6. Alma Škapur, Sparkasse bank Sarajevo
7. Sanja Kondić, Unicredito banka Banja Luka
kako svi zaborave da je rizik uzajaman. dakle, ako je banka izložena riziku, onda je i klijent izložen riziku.
jedan čovjek je lijepo savjetovao klijenta. Prestani otplaćivati, pusti banku da te tuži, pa onda udari protivtužbom.
@rakovic
i ja ću to isto uraditi, i moja grupa, nas 50.
onda ćemo problem prebaciti na hypo, pa neka vide kako će oni dalje…
izjava mije mišića je smiješna. svako od nas iole pismen zna da može konvertovati kredit kad god hoće. on očito ne razumije problematiku.
@problem
Organizovana grupa klijenata u beogradu je na taj način dobro pritisla Piraeus Banku i dobila odgovarajuće ustupke. Obratite pažnju na to da li je klauzula bila dvosmjerna ili jednosmjerna, kao i kamatnu klauzulu. Ima tu finog materijala za spor.
@rakovic
ugovorena kamatna marža (4,5%)+ libor (u momentu odobrenja kredita 2,5%).
kada je libor 2008. godine rastao za 0,5%, odmah su povećali kamatnu stopu za 0,5%.
kada je libor 2009. godine padao za 1,75%, nisu smanjivali kamatnu stopu.
nisu ništa uradili ni 2010. godine.
2011. godine libor je 0,75%, a kamatne stope nepromijenjene.
znači od posljednjeg povećanja libora na 3% ništa nisu smanjivali kamatne stope. u međuvremenu libor se smanjo za 2,25% a kamatne stope nepromijenjene.
smiješno, presmiješno…, ali nažalost tužbom ćemo morati dokazivati svoja prava. hypo će ponovo biti u centru medijske pažnje…
znači jednosmjerno. To je oborivo na sudu. Možda bi onaj ombdusman mogao šta da rastumači 🙂
Banke će biti u problemu ako klijenti ne budu uredno plaćali rate, ali su ustvari klijenti jedini koji snose rizike, i valutni i kamatni i rejting države itd.
Preporučivati nekome da sada, kada je CHF u nebesima, mijenja kredit u KM ili EUR je neozbiljno. To se radi kad je CHF nizak, a ne kad je na istorijskom maksimumu…
Što se tiče prestanka plaćanja rate, mislim da bi tome slijedio pritisak na žirante, dok bi tužba protiv dužnika krajnja opcija za kojom bi banka posegnula. Ipak, slažem se da treba izvršiti svaki mogući pritisak na bankare s ciljem dobijanja boljih uslova kreditiranja.
pošto nam i retroaktivno trebaju vratiti oteti novac na ime lihvarskih kamata i td., moraćemo ipak na sud.
ako znate nekoga ko ima kredit u chf, i ko želi da nam se priključi neka se javi na mail [email protected]
Bankarsko pravilo broj 1: Kamatna stopa može samo rasti.
Bankarsko pravilo broj 2: Ukoliko padaju referentne kamatne stope, onda se na klijenta primjenjuje pravilo broj 1!
Nikome čiji je kredit bio vezan za LIBOR/EURIBOR nije smanjena rata tj. kamatna stopa ukoliko je LIBOR/EURIBOR padao. Tada su redovno upotrebljavani “zaštitni” mehanizmi tipa povećanja rizika zemlje (koji je često rastao upravo onoliko koliko je LIBOR padao) ili je kamatna stopa nije smanjivana “u skladu sa poslovnom politikom banke”…
@akcionar
moraće im se njihova pravila obiti o glavu 🙂
Nisu zadnjih 500 i kusur godina, koliko postoje moderne banke, tako da ćemo se načekati
Ja sam našao jedan slučaj sudske prakse u Austriji gdje sud nije prihvatio jednosmjernu kamatnu klauzulu i upravo naredio banci da klijentu vrati “više plaćenu” kamatu. treba malo googlati pa se sve nađe.
@rakovic , razliciti su propisi u BIH i Austriji.
@ostali, kamatne stope padaju, jer ne samo da nema privr. aktivnosti (pa novac lezi neiskoristen), nego se kamate snizavaju pod pritiskom americke vlade i CB eurozone
@novinar
ako već tvrdiš da su različiti daj nam i argument. Tu se radi o klasičnom obligacionom pravu i nije mi jasno na kakvu razliku misliš.
Meni u ugovoru pise da se njegovim potpisivanjem odricem prava na pozivanje na promjenjene okolnosti, sto je nezakonita odredba. Zakon o obligacionim odnosima ne daje to pravo, nego naprotiv istice da se niko ne moze odreci prava da se pozove na promjenjene okolnosti, i da u tom slucaju imam pravo da trazim srazmjerno snizenje svoje obaveze. Odlucio sam da tuzim banku
@17
Maki
izgleda da su im tipski ugovori, jer i meni u tački 16. piše isto.
@17.
iskrivio si istinu, evo člana ZOO*a koji reguliše to na što si se pozvao:
–
Član 136
Strane se mogu ugovorom unapred odreći pozivanja na određene promenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa načelom savesnosti i poštenja.
Prije svega tužite banku zbog pogrešne primjene klauzule o promjenljivosti kamatne stope, a moglo bi se pogledati i valjanost primjene devizne klauzule. Ima li neko da citira ove odredbe ugovora?
@rakovic
član 3.
ugovara se promjenjiva kamatna stopa (vezana za godišnji libor + kamatna marža 3,75% godišnje, libor fiksiran za cijeili dvanaestomjesečni period zaokružen na sljedeću veću četvrtinu) koja u trenutku zaključenja ovog ugovora iznosi od 6,75% godišnje na iznos kredita.
član 12.
promjenjivost kamatne stope
korisnik kredita izričito prihvaća sve naknadne izmjene visine kamatne stope (ugoverene redovne i zatezne) u skladu s kretanjima i dinamikom promjene libora na tržištu kapitala i izmjenama i dopunama odluke o kamatnim stopama banke, a koje se smatraju sastavnim dijelom ugovora, bez posebnog zaključivanja aneksa ovog ugovora.
korisnik kredita potpisom ovog ugovora daje izričit pristanak na promjenu kamatne stope pod uslovima definisanim u članu 3. ovog ugovora.
član 16.
ako nakon sklapanja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne može ostvariti svrha ugovora, korisnik kredita se odriče prava prigovora promijenjenih okolnosti.
@problem
i kako se ostvarila dinamika 12 mjesečnog fiksiranja libora. Da li je išlo naniže kao što je i padao libor za CHF? Koji je datum fiksiranja. Treba to sve preispitati.
Sudeći po početnom liboru kredit je uzet 2007. godine i to u junu mjesecu (izvinjavam se ako promašim). U međuverenu je samo došlo do padanja libora na referentni datum.
@rakovic
kredit je iz februara 2008. godine, kada je libor bio 3%.
2009. libor je 1,25%
2010. libor je 0,75%
znači libor je konstantno padao, a kamatna stopa nepromijenjena 🙁
ne spuštajući kamatnu stopu moja kamatna marža je u ovoj godini veća za 60% u odnosu na momenat odobrenja kredita, tj. kamatne marža je 6% (bila je 3,75%). nema šta hypo banka je zaista tržišno orijentisana 🙂
@raković
libor koji se primjenjivao na ugovore iz 2007. godine je bio 2,5%.
Po tekstu ugovora (ako je fiks u februaru) mogli su da primjene 1,50% i 1% + marža za 2009. i 2010. Ja bih im poslao pismo o pogrešnom obračunu na izjašnjenje sa kopijom upućenom na Agenciju za bankarstvo, a onda je varijanta sudsko odlučivanje. Kamatna marža je nepromjenljiva u ugovoru, tako da je potraživanje osnovano.
@rakovic
mislim da se nismo najbolje razumjeli, a djelimično je moja greška…
libor koji se trebao primjenjivati u 2009. godini kao osnov za obračun kamate je 1,25%.
libor koji se trebao primjenjivati u 2010. je 1%.
libor koji se trebao primjenjivati za 2011. je 0,75%.
trenutno je libor ispod 0,25%, ali pošto se on fiksira na 31.12. za cijeli dvanaestomjesečni period, ali visina tog libora bi trebala biti osnova za obračun kamate za sljedeću 2012. godinu.
nadam se da sam sad dobro objasnila.
što se tiče pisama, to kod njih ne vrijedi, pisala sam x puta. jedino rješenje je sud, već nas u grupi ima preko 50. krećemo sa pritiscima za koji dan, čekamo da nam advokat sastavi tužbu.
@problem
ja sam zaokruživao na višu četvrtinu, ali nije važno. Činjenica je da je ugovor prekršen, a kada se to preračuna nije naivno.
@raković
već sam ja zaokružila na prvu veću četvrtinu. recimo libor koji se trebao primjenjivati za 2011. je 0,55%, ali zaokružen na prvu veću četvrtinu je 0,75%. sve nam ide na štetu, pa i to zaokruživanje 🙁
Tužiti, tužiti i samo tužiti
@raković
zahvaljujem se na podršci 🙂
tužba je neminovna. hypo banka, lihvari neviđeni, i oni i njihova društvena odgovornost i tržišna orjentisanost 🙂
a ombudsman?
http://www.hypo-alpe-adria.rs.ba/home.nsf/pages/o_nama-hypo_ombudsman-zaštitnik_prava_klijenata-zaštitnik_prava_klijenata_-_hypo_ombudsman-276
@lemi
oni su produžena ruka banke, nikakve koristi od njih, već smo se obraćali…
pa zar ne bi trebali da rade u interesu klijenata i da ponude neko rjesenje? valjda i taj ombudsman, ako radi svoj posao, bi trebao da artikulise primjedbe klijenata, pa da, zajedno sa menadzmentom banke, se nadje neko prihvatljivo rjesenje. ako to ne radi, ne znam cemu sluzi.
mislim da nije ni interes banke ni klijenta da se sude, sto zbog troskova, sto zbog negativnog publiciteta za banku.
Kakav omudsman za zaštitu prava klijenata. To je samo služba za prikuplanje prigovora i žalbi nezadovoljnih klijenata… Pojam ombudsman u gore pomenutom kontekstu je marketinški potez Hipo banke.
@lemi
nažalost nemamo izbora. moramo ići na tužbu jer hypo zaista nema sluha.
znaci, posao bankarskog ombudsmana je da izigrava pravednost, obmanjuje klijente i pruza laznu utjehu?
**
na sajtu pise, Hypo ombudsman će:
upravljati prigovorima (pritužbama, žalbama) klijenata
upravljati odnosima s klijentima, a po pitanju upućivanja klijenata u njihova prava u odnosima s bankom.
**
sta to znaci, upravljati prigovorima?
**
zasto je ombudsman dio sektora marketing?
@lemi
ombudsman hypo banke je neviđena glupost, a njihovi odgovori na prigovore klijenata su presmiješni 🙂
@problem
Vjerovatno kažu: Primili smo vaše primjedbe i savjetujemo vam da ubuduće pišete ukrug
Inače, koliko znam data im je zabrana na korištenje termina ombdusman, jer time izazivaju konfuziju
@ 19
Sudija
pratila sam vaše komentare na članku “od žiranta do prosjaka” i zamolila bih vas da prokomentarišete sledeće:
zaključen je ugovor o kreditu sa promjenjivom kamatom, koja u trenutku zaključenja ugovora iznosi ukupno 7% i to kamata 5,25 + libor 2,75
U ugovoru je definisano da se vrijednost libora godišnje usklađuje pa samim tim i promjenjiva kamatna stopa)
U toku 2008 godine povećana je vrijednost libora, te mi je banka na osnovu obavijesti povećala kamatnu stopu za 0,5% i kasnije je, po mom prigovoru samanjila za o,25.
@problem je napisala da je:
“Vrijednost libora libor koji se trebao primjenjivati u 2009. godini kao osnov za obračun kamate je 1,25%.
libor koji se trebao primjenjivati u 2010. je 1%.
libor koji se trebao primjenjivati za 2011. je 0,75%.”
Hypo banka je zanemarila ugovorenu obavezu usklađivanja vrijednosti libora kada je on počeo da pada (u 2009, 2010 i 2011 godini) i ukupnu kamatnu stopu nije umanjila.
Molim da prokomentarišete selektivnu primjenu usklađivanja kamatne stope tj. povećanje usljed povećanja vrijednosti libora i neumanjivanje usljed smanjivanja vrijednosti libora.
Hvala vam.