MOSKVA, Prijekori na račun Rusije da dampinguje cijene na svjetskom tržištu žitarica nisu osnovani – komentarišući uvođenje popusta za izvoznu produkciju, Žitni savez Ruske Federacije ističe da je veliki diskont uslovljen svjetskom konjukturom, nagomilanim viškom, kao i bogatim rodom.
Poslije ukidanja godišnjeg embarga u julu mnogi bivši partneri su bili oprezni prilikom sklapanja novih ugovora sa Rusijom. Da bi bile vraćene izgubljene pozicije i ispražnjena skladišta uoči žetve, vlasti su morale da uvedu popust od 10 do 15 odsto.
“Efekat je bio momentalan. Moskva ne samo da je dobila osnovne tendere za isporuku pšenice, već počinje da osvaja i izgubljena tržišta za plasman ječma”, rekao je predsjednik Ruskog žitnog saveza Arkadij Zločevski.
Embargo je izvršio jak psihološki pritisak na kupce. Put ruskim žitaricama otvorio je Jordan 6. jula.
“Jordan je pustio ruske žitarice za učešće na tenderu i odmah smo ga dobili. To je bilo katalizator – sve kasnije tendere smo praktično okupirali. To su tri tendera – u Egiptu, Tunisu, Siriji. Saudijska Arabija nije kupovala rusku pšenicu godinu i po dana.
Ne tako davno ovdje je bila delegacija članova parlamenta koja je doputovala u Rusiju specijalno radi rješavanja pitanja o isporukama, i izgleda da nam se vraćaju prilično ozbiljne pozicije za ječam na svjetskom tržištu” – objašnjava Zločevski.
Povratak Rusije među lidere izvoznika pšenice trajao je mnogo manje nego što se očekivalo, istakao je u intervjuu za “Glas Rusije” generalni direktor centra “SovEkon” Andrej Sizov.
Bez obzira na bojazan da će Rusiji biti potrebno dugotrajno vrijeme, prvi mjesec nove sezone – jul pokazao je da se ona na ova tržišta vratila. Ocjena izvoza u julu iznosi oko dva miliona tona, što je rekordni pokazatelj za ovaj mjesec.
Radi osiguranja tako velikih zadataka potrebna je između ostalog i stabilizacija unutrašnjeg tržišta. Svjetski pad cijena žitarica kritičan je za ruske proizvođače.
Sada se vode konsultacije o izradi mehanizma koji će ne samo pružiti seljacima potrebna sredstva, već će ubuduće omogućiti da se prodaje hljeb po višoj cijeni. Riječ je o sistemu takozvanih žitnih zalagaonica, saopštio je Andrej Zločevski.