BANJALUKA, Berzansko tržište akcija BiH u drugom tromjesečju 2011. godine ponovo je krenulo silaznom putanjom, što ga je na polugodištu svrgnulo sa regionalne liderske pozicije po rastu cijena kompanija.
Glavni indeksi Banjalučke i Sarajevske berza, koji su na kraju marta bilježili najveći rast među berzama sa prostora bivše Jugoslavije, od po 17 odsto, na kraju juna pali su za dvije, odnosno tri pozicije.
Banjalučki berzanski indeks BIRS je na polugodišnjem nivou ostvario rast od oko 10 procenata, dok je sarajevski SASX-10 imao nešto blaži porast od 9,6 odsto. Pretekli su ih beogradski berzanski indeks Belex-15 sa polugodišnjim uzletom od 14,8 odsto i makedonski MBI-10 sa skokom od 13,8 odsto, dok je iza ostao zagrebački Crobex sa rastom od 5,7 odsto.
Indeksi SBITOP Ljubljanske berze i MONEX20 podgoričke NEX Montenegro berze, pak, nastavljaju s negativnim trendovima sa padom amplitude u periodu januar – jun za 12,7, odnosno 19,4 odsto.
Berzanski analitičari ukazuju da na Banjalučkoj berzi trgovinu akcijama sve više zamjenjuju manje rizične hartije od vrijednosti, prije svega obveznice RS po osnovu ratne štete i stare devizne štednje.
Glavni indeksi Banjalučke i Sarajevske berza na kraju juna pali za dvije, odnosno tri pozicije u regionu, u odnosu na prvi kvartal.
“Cijene nekih akcija jesu rasle, ali je to sve bilo uz niske promete, jer niti ima iole značajnije ponude, niti tražnje za akcijama”, ističe Velimir Zdjelar, direktor banjalučkog Društva za upravljanje investicionim fondovima “Advantis Capital Management”.
Kao najvažniji ovogodišnji događaj na tržištu kapitala navodi početak rada Penzijskog rezervnog fonda (PREF) RS kojeg smatra ključnim igračem i stabilizatorom cijena mnogih hartija.
“PREF u ovom momentu ima najstručniji kadar koji može pozitivno uticati na dalja dešavanja na tržištu”, ocjenjuje Zdjelar.
.
Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje PREF-om, takođe kaže da je napredak na tržištu kapitala RS u posljednje dvije do tri godine vidljiv prije svega na tržištu obveznica, gdje je broj emisija i interes investitora u stalnom porastu.
“Oni koji danas investiraju na berzi u prosjeku su finansijski obrazovaniji i bolje informisani u odnosu na 2006. i 2007, što rezultira time da se trguje uglavnom obveznicama i akcijama preduzeća koja ostvaruju profit, dok više gotovo da i nema investitora koji kupuju akcije preduzeća koje akumuliraju gubitke”, ukazuje Lakić.
Tome u prilog navodi podatak da je na Banjalučkoj berzi u prvih šest mjeseci, ako se isključe preuzimanja, najviše trgovano obveznicama i akcijama “Telekoma Srpske”, Hidroelektrana na Drini, Nove banke, kao i akcijama fondova koji u portfelju imaju značajno učešće “Telekoma” i “Elektroprivrede RS”.
.
Komentarišući značaj PREF-a za likvidnost tržišta, Lakić je kazao da se to ogleda u činjenici da je Banjalučka berza u junu, kada su počeli s trgovinom, gotovo uduplala promet akcija i obveznica u odnosu na maj.
“Vrijednost akcija koju je PREF prodao u junu iznosila je oko 2,2 miliona KM, što je oko 37 odsto od ukupnog prometa akcija u junu”, istakao je on.
Analitičari smatraju da se do kraja 2011. ništa značajnije neće promijeniti na domaćem tržištu kapitala, izuzev dodatnog jačanja obvezničkog prometa.
“Tržište akcija je zamrlo i jedini tračak nade za pomak moglo bi donijeti formiranje izvršne vlasti na nivou BiH, koje bi eventualno podstaklo neke strane ulagače na ulaganje”, smatra Zdjelar.
.
Uslovi za razvoj
Za razvoj tržišta kapitala RS neophodno je izmijeniti zakonsku regulativu u pravcu smanjivanja procenta za takozvani squeeze out sa 95 na 90 odsto akcija, te jednostavnije i jeftinije procedure u vezi sa smanjivanjem i povećanjem kapitala, kaže Darko Lakić.
On smatra potrebnim i liberalizaciju uslova za preuzimanje, te omogućavanje da investicioni fondovi stiču do 100 odsto vlasničkog učešća u preduzećima.
“Pored toga, ukoliko bi se ‘Elektroprivreda RS’ reorganizovala na način da se postojećih 11 preduzeća i holding spoji u jednu kompaniju, tržište kapitala RS bi, pored razvoja tržišta obveznica, ostvarilo značajniji napredak i na tržištu akcija”, smatra Lakić. Nezavisne novine
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ljudi dragi ima li ovo tržište ikoga drugog osim Kecmana, Zdjelara i Lakića? Pa ove priče postaju više nego degutantne. Jedni druge hvale, za s… na tržištu kriva svjetska kriza i ne formiranje vlade u Sarajevu, a inače sve je više nego sjajno.
Užas!!!!
Možda je uzrok pada berze nešto slabija aktivnost naše sjajne komisije za hov.
JB
potpisujem
Pa poznato je da naša komisija kreira tržište a ne uređuje ga pa je onda logično da je do pada došlo zbog njene neaktivnosti.
Ja sam davno odustao od komentara po pitanju berze. Igramo se gluvih telefona.
Zašto da ne komentarišemo?
Dokle će nam ograničeni, samozaljubljeni i nesposobni ljudi voditi ključnu instituciju na tržištu.
Komisija u cijelom mandatu nije donijela nijedan normalan propis koji bi bio u funkciji razvoja tržišta.
Najteži zadatak nove komisije biće vraćanje ugleda i autoriteta koji je na dnu. To će biti nemoguće ako u novom sazivu budu zaslužni članovi iz aktuelne.