BEOGRAD, Reprogram kredita biće slamka spasa za mnoga preduzeća, koja će u narednih godinu dana, umjesto da se svakodnevno bave pitanjem kako da vrate dugove, pažnju usmjeriti na razvoj biznisa. To će, istovremeno, smanjiti i nelikvidnost privrede, ali i nezaposlenost.
Ovako u intervjuu za ”Novosti” ministar ekonomije Nebojša Ćirić ”brani” odluku Vlade da preporuči bankama da počnu kompanijama da odobravaju olakšice za vraćanje pozajmica.
* Može li preporuka Vlade da obaveže poslovne banke na bilo šta?
– Bilo bi neprimjereno, i protivno tržišnoj logici, da uredbama obavezujemo banke da po automatizmu, reprogramiraju sve obaveze za sve klijente. Razgovarao sam sa najvećim bankama u Srbiji, asocijacijama malih i srednjih preduzeća, udruženjem korporativnih direktora, predstavnicima sindikata – svi se slažu da će ova mjera zaista pomoći.
* Kritičari ove preporuke zamjeraju Vladi što ne donosi mjere koje će da pospješe proizvodnju, već one koje samo gase požare, odnosno kratkotrajno saniraju dugovanja firmi?
– Reprogramom dugova firme će u grejs periodu plaćati samo kamatu, a preostali novac mogu da preusmjere u kreiranje novih radnih mjesta, investicije. Kao što sam rekao, preduzeća sada mogu lakše da dišu jer imaju godinu dana da se posvete poslovanju, a ne samo da razmišljaju kako da uzmu jedan kredit da bi otplatila drugi.
* Imate li procjenu koliko firmi će tražiti ove olakšice?
– Broj će sigurno biti ogroman jer je situacija veoma teška, nelikvidnost je i dalje jedan od akutnih problema.
* Sprema li Vlada još neku mjeru kako bi sanirala neuralgične tačke naše privrede – nelikvidnost i nezaposlenost?
– Još je rano da ”izmjerimo” efekte Uredbe za podsticaj zapošljavanja, koju smo donijeli. U aprilu smo imali blagi, simboličan pad nezaposlenosti, ali rano je za optimizam. Kod problema nelikvidnosti, insistiram da prvo ”počistimo sopstveno dvorište”, odnosno da sami sebe, Vladu, ministarstva, javna preduzeća, lokalnu samoupravu – jednom riječju, državu – utjeramo u red i obezbjedimo da redovno izmiruje svoje obaveze.
* Imate li za to podršku ostalih kolega iz Vlade?
– Razumijevanja za to ima, samo je pitanje da li imamo dovoljno para. Uskoro ćemo ići na donošenje mjera koje bi trebalo da prekinu začarani krug u kom svi svima duguju. Ako jedno državno preduzeće ili lokalna samouprava kasne u izvršavanju obaveza nekoj privatnoj firmi, onda nastane lančana reakcija dugovanja koja nema kraja. To moramo da prekinemo.
* Na čijoj ste strani – guvernera Šoškića koji traži da se učešće za stambene kredite poveća sa 10 na 20 odsto, ili ministra Dulića, koji upozorava da će to ugroziti stanogradnju i ugasiti tržište nekretnina?
– Povećanje obaveznog depozita sasvim sigurno će suziti broj ljudi koji će moći da uzimaju kredit. S druge strane, ta mjera NBS važi samo za kredite u devizama.
* Ali, kredita u dinarima gotovo da i nema…
– Upravo je to i jedan od argumenata guvernera, da se i na ovaj način izvrši dinarizacija. Po mom mišljenju, treba naći balans između monetarne politike, koja je nezavisna i takva treba da bude, ali i trenutne situacije i činjenice da veliki broj ljudi traži stanove i da imaju vrlo ograničena sredstva.
* Da li je nakon ove odluke NBS pala potražnja za stambenim kreditima koje subvencioniše država?
– Tražnja rapidno pada, pogotovo za jeftinim stanovima koje država subvencioniše. Kada smo o tome raspravljali na sjednici Vlade, rekao sam da treba naći rješenje koje ide u pravcu dinarizacije, ali koje neće ugroziti subvencionisane kredite i veliki državni projekat izgradnje stanova na mjestu kasarne ”4. juli”. Prema informacijama koje sam čuo na sjednici Vlade, prestalo je interesovanje za ove projekte.
* Ima li šanse da se ”Šoškićeva mjera” revidira?
– Bio je sastanak sa guvernerom u Vladi, ali NBS ostaje pri svom stavu. Argument centralne banke je da to neće imati negativnih efekata. Vidjećemo. Možda bi rješenje bilo odlaganje ove mjere na godinu dana, dok se ne završi program subvencionisanih kredita ili ne realizuje projekat ”4. juli”.
* Koliko je privatizacionih ugovora, zbog neispunjavanja obaveza investitora, država do sada raskinula? Posljednji slučaj je kruševačka fabrika maziva FAM…
– Nažalost, ima mnogo loših privatizacionih priča. Do sada je raskinuto skoro 30 odsto svih privatizacionih ugovora.
* Šta država radi da ubuduće spriječi te, kako kažete, loše privatizacione priče?
– Nećemo ići na privatizaciju po svaku cijenu. Pokušaćemo da konsolidujemo poslovanje pojedinih preduzeća, postavićemo profesionalni menadžment, koji će biti izabran preko konkursa, a ne po partijskom ključu. Sljedeći važan korak je profesionalizacija javnih preduzeća, da ih očistimo od uticaja stranaka.
* Poslije kratkotrajnog mirovanja, kurs dinara ponovo klizi nadole, a pred Vladu stiže sve više zahtjeva za povećanje cijena gasa, telefonskih usluga…
– Vlada će se tu postaviti maksimalno odgovorno. Davaćemo zeleno svjetlo za dizanje cijena samo onih usluga kod kojih je to ekonomski opravdano. Naš cilj je da inflaciju zadržimo ispod 10 odsto. Dinar je počeo da pada, i idemo u zonu realnijeg kursa, koji će u narednom periodu biti mnogo stabilniji, što je za privredu najvažnije.
* Jeste li zadovoljni koordinacijom u rekonstruisanoj vladi?
– Zaista nemam zamjerki na rad Vlade i premijera.
* Pa, na šta je Mlađan Dinkić mislio kada jerekao da premijer blokira vaš i rad potpredsjednice Verice Kalanović, jer često sa zakašnjenjem odgovara na vaše prijedloge i zahtjeve?
– Sa premijerom i kolegama se redovno viđam, imamo stalne konsultacije. Nema disonantnih tonova, donosimo odluke jednoglasno. Ali, u pojedinim momentima na dnevni red dođe više problema odjednom i onda prvo rješavate one urgentne, poput štrajkova oružara, poljoprivrednika.
* Kako odgovarate na kritike da za prvih sto dana novi sastav Cvetkovićevog kabineta nije dao vidljive rezultate i da su rezovi u Vladi bili samo ”kozmetika”?
– Konačnu riječ o tome daće građani. Mislim da smo uspjeli da napravimo određene pomake u rješavanju problema nelikvidnosti, nezaposlenosti, da olakšamo funkcionisanje privrede… Ali, najveći rezultat Vlade biće kada građani na svom džepu osjete boljitak.
Oporavak je spor
* Predsjednik Tadić kaže da su vidljivi znaci oporavka. Smijete li i vi da se zakunete da je tako?
– Svi makroekonomski pokazatelji na to ukazuju. Na dobrom smo putu, oporavak je počeo, ali je on spor i nema mjesta opuštanju.
Lokal ne pustoši budžet
* Da li će izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, koje je predložio URS, opustošiti budžet?
– Ideja zakona je da dio prihoda koje lokalne samouprave ostvare na svojoj teritoriji, tu i ostane. Ali, osim para, opštine će preuzeti i dio nadležnosti koje sada vrši Republika, i biće odgovorne biračima da li će višak novca potrošiti na razvojne projekte ili na plate. Novosti
