BEOGRAD, Poznavajući karakteristike srpske privrede sigurna sam da je poreska reforma neophodna. Naša privreda je mala i otvorena, imamo nefleksibilno tržište rada i veliku sklonost potrošnji. Treba nam poreski sistem koji destimulativno djeluje na potrošnju, a stimulativno na izvoz i investicije. Ako to što prije uradimo, prije drugih, imaćemo veći dobitak – kaže za “Novosti” prof. Diana Dragutinović, bivša ministarka finansija i urednica “Kvartalnog monitora”.
* Očito nema volje za poresku reformu u predizbornoj godini?
– Mene zaista čudi što za krupnu stvar kao što je decentralizacija ima spremnosti, bez obzira na to da li je neutralna na veličinu deficita, a za poresku reformu, koja je prihodno neutralna, nema volje. Ali, politički prioriteti i brzina donošenja političkih odluka je nepredvidiva. Nadam se da će se poreska reforma, ipak, desiti. Što prije, to bolje.
* Koliko je opasna inflacija od 13,4 odsto?
– Mislim da Narodna banka Srbije ima adekvatne prognoze inflacije. Još u decembru sam očekivala pad inflacije. To se tada desilo, ali sa baznom inflacijom, ali se nije istovremeno prenijelo na opšti nivo cijena zbog rast cijena energije, hrane i metala. Međutim, bilo je jasno da je pad inflacije morao da se desi kao rezultat krajnje restriktivne monetarne politike. To se i desilo u maju i ta tendencija će se nastaviti.
* Prijeti li nam probijanje zacrtanog nivoa deficita?
– Podjednake su šanse i za dobar i za loš scenario. Deficit je viši nego što bi se sezonski moglo očekivati, ali postoje opravdani razlozi zašto se to desilo. Brojevi pokazuju da je sasvim moguće da se planirani deficit ispuni. To znači da budžet završi sa 120 milijardi dinara deficita, a država sa 140 milijardi dinara. Vladu obavezuju odredbe fiskalne odgovornosti da deficit ne bude veći od četiri odsto BDP.
* Kako na našu ekonomiju utiču dešavanja u okruženju?
– Morate da posmatrate okruženje u kojem se vaša zemlja nalazi. To su Evropska unija i Grčka. U Evropskoj uniji je, zbog krize duga i solventnosti, moguće usporavanje rasta spoljnotrgovinske razmjene. Time se smanjuju i mogućnosti za Srbiju da izvozi, a nama je izvoz glavni oslonac rasta. Ako imate grčku krizu u blizini i nepredvidivi balkanski narod, ne možete da znate sa sigurnošću da li će pobjeći kapital ne samo iz Grčke nego i iz zemalja koje su joj blizu. Rast cijena energije i hrane je globalni trend i on djeluje nepovoljno. To su rizici sa kojima se suočavamo.
Bolje – dugoročno
* Kako komentarišete nedavno usvojene Vladine mjere usmjerene na oporavak privrede?
– Nikada nisam voljela ad hok mjere. Moje je srce uvijek na strani sveobuhvatnog, sistemskog pristupa. Trenutno postoji veliki broj programa koji su fokusirani na rješenje problema nezaposlenosti: od subvencija društvenim i javnim preduzećima, da bi se zaposlenost održala, do subvencija privatnim poslodavcima za svako novo radno mjesto i veoma izdašnih subvencija investitorima po novootvorenom radnom mjestu, do poreskih olakšica. Novosti
