BANJALUKA, Republika Srpska, odnosno BiH, ima velike šanse da kroz turizam utiče na svoj cjelokupan privredni razvoj, kazala je Gorana Zlatković, ministar trgovine i turizma RS.
“Bogatstvo turističkih potencijala kojima Srpska raspolaže i dalje je nedovoljno iskorišteno i samo plansko i sistemsko djelovanje prema ovoj oblasti, od strane resornih institucija, može dovesti do izgradnje i stvaranja turističke privrede koja će kotirati kao održiva i realna razvojna mogućnost”, istakla je Zlatkovićeva.
Ona je naglasila i da Ministarstvo u okviru svojih nadležnosti vodi računa i donosi zaštitne mehanizme kojima se štite socijalne kategorije stanovništva.
Koji su prioriteti Ministarstva i projekti koje planirate realizovati do kraja mandata?
ZLATKOVIĆ: Planovi Ministarstva u narednom periodu vezani su za ispunjenje svih aktivnosti predviđenih programom rada Ministarstva za 2011. godinu. Budući da je u prvih 100 dana rada realizovano niz aktivnosti predviđenih programom rada, aktivnosti koje se kontinuirano realizuju su: promocija potrošnje domaćih, a smanjenja uvoza stranih proizvoda, uređenije tržište, sprečavanje sive ekonomije i omogućavanje punjenja budžeta, te uravnoteženje spoljnotrgovinskog bilansa RS. U planu Ministarstva je i unapređenje odnosa s lokalnom turističkom zajednicom, jer smatramo da bi lokalna zajednica trebalo da bude značajnije uključena u promovisanje autohtonih turističkih proizvoda, a što bi doprinijelo stvaranju pozitivnog turističkog imidža cijele RS.
Svjedoci smo talasa poskupljenja, pa na koji način je to moguće zaustaviti i koje su to mjere zaštite potrošača koje ste primijenili, te da li je divljanje cijena stabilizovano? Kakav je značaj smanjenja marži?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo u okviru svojih nadležnosti vodi računa i donosi zaštitne mehanizme kojima se štite socijalne kategorije stanovništva. Donošenjem uredbe postignuti su veoma značajni efekti, jer je došlo do stabilizacije cijena, a prije svega do sniženja cijena osnovnih životnih namirnica koje su obuhvaćene uredbom. Dokaz pozitivnog djelovanja uredbe na kućni budžet stanovništva je činjenica da je vrijednost potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu u RS u aprilu 2011. iznosila 1.375,58 KM, dok je u martu iznosila 1.402,04 KM, što znači da je manja za 26,46 KM. Prema vidljivim pokazateljima, sasvim je izvjesno da je uredba opravdala svoju svrhu. Na osnovu Zakona o regulisanju cijena, donesena je odluka o listi proizvoda i usluga od posebnog značaja za zaštitu životnog standarda stanovništva. Odluka je donesena na osnovu analiza o najbitnijim proizvodima i uslugama koje utiču na životni standard stanovništva i služi za određivanje proizvoda i usluga za koje će privredni subjekti dostavljati obavještenje o cijenama radi praćenja, a što je propisano Pravilnikom o sadržaju, formi i rokovima dostave obavještenja o cijenama. Na taj način, blagovremeno će se dobiti informacije o promjenama cijena u cilju eventualnog uvođenja mjera neposredne kontrole cijena propisanih Zakonom o regulisanju cijena.
Koje su oblasti turizma u RS u koje je potrebno ulagati?
ZLATKOVIĆ: Turizam i poljoprivreda su djelatnosti koje su usko povezane i jednako značajne za privredni rast RS. Povezivanje poljoprivrede i turizma moguće je upravo, kroz seoski ili ruralni oblik turizma, koji ima veliki razvojni potencijal u RS. Ukoliko bi se više pažnje posvetilo poljoprivrednim gazdinstvima, koja imaju razvojnu mogućnost nadogradnje postojećih kapaciteta i unapređenja svog rada kroz turističku ponudu svojih poljoprivrednih kultura, sigurno je da bi se onda moglo govoriti i o održivom seoskom turizmu. Seoski turizam može biti koncipiran na način da se seoska domaćinstva preoblikuju u smještajne turističke objekte koji bi, po daleko povoljnijoj cijeni, nudili gostima usluge boravka u prirodnom okruženju i autentična jela domaće kuhinje, specifična za regiju u kojoj se prave. Raznovrsnom ponudom autentičnih jela domaće kuhinje stvarali bi se turistički brendovi koji bi bili prepoznatljivi svuda u svijetu, a to i jeste suština promocije turističkih potencijala RS.
Može li turizam da bude generator razvoja zemlje?
ZLATKOVIĆ: Prema podacima Svjetske turističke organizacije, mnoge nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju prihvatile su turizam kao generator razvoja privrede u svojim zemljama. Razlog za to je i činjenica da se preko turizma značajno uvećao bruto društveni proizvod u tim zemljama, a sa druge strane, zemlje su unaprijedile svoj imidž u svijetu. Ako se uzme u obzir sve ovo, sasvim je jasno da i RS, odnosno BiH, ima velike šanse da kroz turizam utiče na svoj cjelokupan privredni razvoj. Kao ministar mogu potvrditi da je turizam u našoj zemlji prepoznat kao privredna djelatnost, čiji bi razvoj mogao imati dalekosežne rezultate po pozitivne učinke privrednog rasta RS. Bogatstvo turističkih potencijala kojima Srpska raspolaže i dalje je nedovoljno iskorišteno i samo plansko i sistemsko djelovanje prema ovoj oblasti, od strane resornih institucija, može dovesti do izgradnje i stvaranja turističke privrede koja će kotirati kao održiva i realna razvojna mogućnost. Isto tako, razvoj turizma utiče na razvoj i ostalih privrednih grana. Ministarstvo očekuje da stvarni i pozitivni rezultati turističke djelatnosti tek budu vidljivi u budućem periodu.
Brendiranje u RS
Šta je naš turistički, a šta trgovinski brend u RS?
ZLATKOVIĆ: Akcionim planom predviđeno je donošenje strategije o brendiranju za 2012. godinu. Potrebno je reći da se turistički brend može graditi različito u zavisnosti da li se posmatra kao parcijalan ili integralan dio turističke privrede. Ukoliko bi se brend gradio na integrisanom proizvodu svih banja, nacionalnih parkova, planina i drugog, turista bi, na taj način, stvarao jedinstvenu sliku o RS kao turističkoj destinaciji i brendu. Sa druge strane, kada je riječ o brendu parcijalnih turističkih proizvoda, sasvim je jasno da su se u RS do sada najviše istakla dva turistička brenda: Olimpijski centar ”Jahorina” i ”Banja Vrućica” kod Teslića, čija su imena poznata i izvan granica naše zemlje. Što se tiče trgovine, situacija je malo drugačija i za sada se može reći da postoje kompanije koje su u procesu kreiranja svog brenda. Nezavisne novine
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
