BEOGRAD, Od početka marta kad je premijer Srbije Mirko Cvetković gromoglasno najavio ciljeve Vlade Srbije za pomoć privredi i građanima, resorni ministri pa i predsjednik jesu najavljivali mjere, obećavali subvencije, slikali se po cijeloj Srbiji. Kad se, međutim, bolje sagleda deset zacrtanih ciljeva, vidi se da praktično nisu uradili ništa. Neke mjere čak su ukidale postojeće, pojedine nisu odmakle od nule, a mnoge će, tvrde privrednici, imati negativne efekte.
1. Privlačenje investicija
Tender za prodaju „Telekoma“ je propao pa Vlada Srbije umjesto planirane tri milijarde evra investicija u 2011. može da računa na 1,6 milijardi. I to je u vazduhu znajući da su investitori na oprezu zbog krize, te da politička situacija u Srbiji ne ide naruku. Može se računati samo na ranije dogovorene investicije, teško i na ulagače koji će doći zbog boljeg ambijenta. Jer za lakše poslovanje privrede Vlada Srbije je ove godine od 75 preporuka NALED-a, usvojila tek sedam.
2. Smanjenje javne potrošnje
U Fiskalnom savjetu kažu da se Vlada Srbije drži samo propisanog nivoa rasta plata i penzija, ali da ništa drugo ne preduzima. Fiskalni savjet čak upozorava da budžet u prvom kvartalu bilježi visok deficit i da su svi izgledi da će (i zbog državnih subvencija) planirani minus u narodnoj blagajni od 120 milijardi dinara biti probijen. Takođe, u spojenim ministarstvima i dalje postoje duple funkcije.
3. Veća ulaganja u poljoprivredu
Ministar za poljoprivredu Srbije Dušan Petrović nekako najviše najavljuje odlakšice, ali je njegovo ministarstvo zapravo donijelo samo subvencionisane dinarske kredite za poljoprivrednike sa fiksnom kamatom od osam odsto. Ovom mjerom čak je stavljena van snage odluka da se povećaju davanja po grlu sa 12,5 na 25 dinara. Subvecije po hektaru su i dalje 14.000 dinara, a izdvajanja iz budžeta 2,6 odsto BDP-a naspram pet odsto u Hrvatskoj.
4. Reforma javnih preduzeća
Pretvaranje javnih preduzeća u akcionarska i izbor kvalitetnih kadrova jeste dugoročan proces, ali Vlada po ovom pitanju nije uradila ništa. Trenutno ne razmišljaju o novom tenderu za “Telekom”, a stručnjaci ne vjeruju ni u obećanja ministra Mrkonjića da će novi tender za „Jat“ biti raspisan na leto. Teško je vjerovati i da će se partije odreći pozicija na visokim mjestima u javnim preduzećima.
5. Efikasnije upravljanje infrastrukturnim projektima
U rokove za završetak ključnih infrastrukturnih projekata više ne vjeruje ni predsjednik Srbije Boris Tadić. Među nerealno data obećanja predsjednik je nedavno svrstao upravo previše optimistične rokove u ministarstvu Mrkonjića. Hapšenje menadžmenta “Nibens grupe” zbog nelegalnih radnji, samo dodatno može usporiti radove.
6. Prihvatljive cijene
Cijene ne divljaju kao s početka godine, ali su od marta u prosjeku porasle za više od pet odsto. Vlada Srbije jeste donijela uredbu o hljebu kojom cijena do septembra ne može biti veća od 54,2 dinara i odobrila uvoz pšenice i izvoz brašna. Guverner Dejan Šoškić kaže, međutim, da je stablizovanje cijena Srbiji preko potrebno, ali da teško možemo govoriti o mogućnosti dugoročne stabilizacije.
7. Osnivanje razvojne banke
U kojoj je fazi osnivanje Razvojne banke nismo uspjeli dobiti informaciju u Ministarstvu finansija Srbije, ali se, prema našim izvorima, sve zadržalo na elaboratima. Namjera je bila da u ovu banku preraste Fond za razvoj Srbije, da Vlada Srbije doda još nešto sredstava, ali se ispostavilo da je potrebna mnogo dublja kasa što trenutno Srbija nema.
8. Mjere za povećanje izvoza
Dinar je za posljednjih nekoliko mjeseci ojačao za nekoliko procenata, što za izvoznika znači i gubitak cjelokupne dobiti u izvozu. Nikola Pavičić, predsjednik “Sintelona”, kaže da je izvoznike moguće podstaći jedino poreskim olakšicama. O tome u posljednja tri mjeseca nije bilo ni pomena. Država jeste obezbjedila povoljne kredite za velike izvoznike, a Milan Knežević, vlasnik “Modusa”, kaže da je zaduživanje u vrijeme kada pada standard, najkraći put za kolaps privrede.
9. Rast zaposlenosti
Vlada Srbije je odlučila da poslodavci godinu dana ne plaćaju poreze na zarade i doprinose za PIO za novozaposlene mlađe od 30 i starije od 45 godina. Efekat bi trebalo da bude najmanje 20.000 novozaposlenih. Milan Knežević, vlasnik “Modusa”, kaže da se ovako stvara nelojalna konkurencija i da će u julu otpustiti 120 od ukupno 160 ljudi. Fiskalni savjet tvrdi da će budžet zbog ove odluke Vlade imati za oko milijardu dinara manje prihode.
10. Sistemska podrška malim i srednjim preduzećima
Privrednici u Srbiji očekuju borbu protiv “crnog tržišta”, poreske reforme i efikasnije pravosuđe. Namjera Vlade Srbije je da poreskim olakšicama za novozaposlene smanji rad na crno, ali je pitanje koliki bi bili efekti.
– S jedne strane, imate nešto što motiviše poslodavce u sivoj zoni da prijave radnike, a s druge se najavljuje strože sankcionisanje nelegalnih privrednih aktivnosti. Ova mjera je privremenog karaktera i bilo bi dobro da bar djelimično uspije – smatra Jurij Bajec, savjetnik premijera Srbije. Blic