BEOGRAD, Svi građani u Srbiji koji to budu željeli, ipak neće moći da reprogramiraju kredite, niti će od jula moći da opterete platu ratom kredita većom od 30 odsto, odnosno 50 odsto mjesečne zarade. U ovom trenutku, 451.000 zajmova zrela je za „posebne mjere“, ali će banke razmotriti probleme svakog klijenta ponaosob.
Ovo, za „Novosti“, kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, i dodaje da je Narodna banka Srbije ukinula limite za zaduživanje stanovništva, što praktično znači i veće iznose kredita, što, opet, za sobom povlači i odgovornost. Zato će banke vrlo obazrivo odobravati zajmove, primjenjujući novi metod obračuna maksimalne zaduženosti, kako klijent ne bi postao prezadužen a banka u problemu da naplati kredit.
* Šta to praktično znači?
– Ukidanjem limita za kredite približili smo se standardima koji važe u zemljama iz kojih je najveći broj banaka došao u Srbiju. Nije isto kada neko ima platu od 300 evra i želi zajam koji će mu zaradu opteretiti sa, na primjer, 250 evra, i kada neko zatraži takav kredit a prima 1.300 evra.
* Najavljene su i olakšice za firme koje kasne u otplati rata?
– Reprogramiranje kredita stanovništva ne može da se primjeni na isti način i kod preduzeća. Firme imaju različite probleme – jedna nema obrtna sredstva, drugoj nedostaje repromaterijal, treća ne može da naplati potraživanja… Banke su sa svojim klijentima-firmama već postigle dogovor o olakšicama za otplatu kredita, odnosno reprogramiranju.
* Mnogi zajmovi su vezani za euribor, koji je počeo da raste? Da li će zajmovi zbog toga poskupiti?
– Evropska centralna banka podigla je svoju referentnu kamatu da bi se zaštitila od inflacije koja raste, pa samim tim i podiže cijenu novca. Euribor, ali i libor, sigurno će biti povećani, ali to se neće odraziti na kredite u Srbiji kao što je to bio slučaj prije dvije i po godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza. Dakle, kamate će blago rasti za indeksirane pozajmice.
* Kako se kurs sada odražava na poslovanje banaka?
– Kad god dolazi do pomjeranja kursa, bilo nagore ili nadole, banke su krive. A zapravo šta se događa? Vrijednost evra kreiraju ponuda i tražnja na tržištu. Sada dinar jača ne zato što banke tako žele, već zato što uvoz pada, manja je potražnja za evrima, a samim tim i proizvodnja. I to je veliki problem. Naša proizvodnja sada je upola manja nego što je bila 1989. godine. Bankama, kao i svima, odgovara stabilan nivo kursa, pa bilo to 99 ili 106 dinara, a nikako drastične oscilacije.
Profit ispod 20 milijardi
* U javnosti vlada uvjerenje da banke u Srbiji enormno zarađuju, kako na kamatama, tako i na kursnim razlikama.
– Prošle godine, poslije oporezivanja, profit 23 banke bio je ispod 20 milijardi dinara, što možda zvuči impozantno, ali samo jedan mobilni operater je lani u našoj zemlji zaradio 17 milijardi dinara, i to je sasvim u redu. Naša dobit je ispod četiri odsto. Ukupni kapital svih banaka u Srbiji je oko četiri i po milijarde evra, a toliko ima samo jedna vodeća banka u Hrvatskoj.
Prodaja
* U javnosti se čulo da italijanska Unikredit banka namjerava da kupi našu Komercijalnu banku.
– Ne mogu da vam potvrdim, ali to je dobra ideja, jer je Komecijalna banka naša najjača banka. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) veliki je akcionar. Manir EBRD je da uđe u banku, ojača je i onda proda. S druge strane, Unikredit je jedna od najjačih banaka u srednjoj i jugoistočnoj Evropi. Ipak, smatram da bi kod nas dvije ili tri banke trebalo da ostanu u domaćem vlasništvu. Novosti
