BEOGRAD, Veća poljoprivredna proizvodnja mogla bi da uspori rast cijena hrane u Srbiji, smatraju ekonomisti. Da bi to bilo moguće, međutim, daleko veći dio državne kase morao bi da ide u poljoprivredu. Agraru bi tako trebalo da pripadne desetina budžeta, a trenutna izdvajanja čine svega 2,6 odsto budžeta.
Saradnik Privredne komore Srbije Vojislav Stanković smatra da bi dobrim mjerama tokom naredne decenije izvoz mogao da dostigne 10 milijardi dolara.
– Hrana je i dalje dominantna u inflaciji, ali većom proizvodnjom, problemi bi mogli da se riješe na duge staze – smatra Stanković. – Stočarstvo treba da bude prioritet, kao osnova poljprivrede preko koje se zatvara ciklus biljne proizvodnje.
Direktor „Žita Vojvodine“ Vukosav Saković, međutim, upozorava da nije hrana jedini generator inflacije. Istovremeno su poskupjeli gorivo i struja.
– Jeftine hrane neće biti, jer se obradive površine u svijetu više uglavnom ne povećavaju – ističe Saković. – Tražnja za hranom raste, a prinosi ne mogu značajno da porastu. Naše tržište ne može da izbjegne stanje u svijetu, a poskupljenja možemo da ublažimo samo povećanjem proizvodnje.
Bilansi
– Treba napraviti bilanse potreba osnovnih životnih namirnica kao što su hljeb, brašno, mlijeko, meso, jaja, šećer i ulje, koje bi obezbjedile prehrambenu sigurnost zemlje, a višak, kao i svu ostalu proizvodnju, uz pomoć države usmjeriti na izvoz – zaključuje direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović. Novosti