BEOGRAD, Državne evro-obveznica u srijedu su planule na prvoj aukciji. Svih 200.000 emitovanih zapisa, ukupne vrijednosti od 200 miliona evra banke i investitori su kupili. Vrijednosne hartije države Srbije su prodate po kamati od 4,48 odsto, na godišnjem nivou, a na naplatu dospjevaju 17. februara sljedeće godine.
Kako kažu u Ministarstvu finansija Srbije, bila je to prva aukcija državnih zapisa u evrima, a prikupljena sredstva biće iskorišćena za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje obaveza koje dospjevaju ove godine. Za četiri dana biće ponuđene i 15-godišnje kuponske obveznice sa kamatom od 5,85 odsto.
Osim što će država popuniti svoje rupe u kasi, ova trgovina bi trebalo da stabilizuje devizni kurs i još ojača domaću valutu. Bankari ne očekuju da će doći do drastičnog obaranja evra, što i nije cilj države. Tako su banke u srijedu uglavnom trgovale po 103,25 i 103,30 dinara, tako da će u četvrtak zvanični srednji kurs biti 103,3 dinara za jedan evro.
– Ulaganje u evro-obveznice ne bi trebalo da se odražava previše na devizno tržište, jer će i domaći i strani investitori ulagati direktno iz deviznih izvora – kaže Sonja Miladinovski, član IO Sosijet ženeral banke. – Ne vjerujem da će bilo ko angažovati dinarska sredstva da bi kupio evre koje će uložiti u ove obveznice. Ako se to i desi, bar kada je riječ o bankama, mogući volumen ovih transakcija je u okviru limita otvorenih deviznih pozicija koje svaka banka ima i čiji je obim poznat i pod kontrolom NBS.
Ovo je, kako kaže Sonja Miladinovski, samo dodatni vid bankarskih plasmana, pored standardnih kredita koje se daju privredi i stanovništvu. Dobra strana ovih plasmana je što bankama značajno pomaže u upravljanju tekućom likvidnošću.
Ekonomisti su skeptični kada je u pitanju ovakav iskorak države, i upozoravaju:
– Osnovna opasnost je da nam se može dogoditi hrvatski sindrom, odnosno da država postane prezadužena – smatra Miodrag Zdravković, ekonomista. – S druge strane, prodaja evro obveznica znači da banke više ne interesuju dinarske hartije od vrijednosti, odnosno da ne vjeruju u domaću valutu, stopu inflacije i ostale makroekonomske parametre i da im je najsigurnije da ulaze u evro-zapise.
Guverner NBS: Koristite dinare
– Prodaja obveznica države u evrima ne bi trebalo da ima neposrednog uticaja na kretanje, jer će, očito, raspoloživi evri biti korišćeni za plaćanje ovih zapisa – kaže za „Novosti“ guverner NBS Dejan Šoškić. – Namjena ovako prikupljenih sredstava može uticati na kretanja na domaćem tržištu, jer ako se ta sredstva koriste za plaćanja države prema inostranstvu ova emisija obveznica će biti monetarno neutralna. Ako se, međutim, koriste za plaćanja u zemlji, posljedice će biti monetarno ekspanzivne. Šteta je što se ne koristi visoka prisutnost raspoloženja međunarodnih investitora za kupovinu dugoročnih obveznica Srbije u dinarima i bez valutne klauzule. U takvoj situaciji Republika Srbija, odnosno svi mi kao poreski obveznici, ne bismo preuzimali na sebe valutni rizik u zaduživanju, a monetarne posljedice ne bi bile ekspanzivne.
Dileri
Ispred nekih mjenjačnica u Beogradu mogu se sresti dileri, koji evro otkupuljuju po 104 dinara, dok za evropsku valutu mjenjači daju od 102 do 102,50 dinara. Kako kažu, ulični trgovci devizama, očekuju da će evro ponovo početi da raste, a da njihove gazde za koje rade, imaju dobre informacije. Novosti