BEOGRAD, Posljednjih deset dana januara za većinu građana Srbije predstavlja najteže dane u godini, jer su novčanici usljed prazničnih kupovina mahom ostali prazni.
Istovremeno, pristižu računi za komunalije, pa se nabavke svode na najosnovnije prehrambene proizvode. I ulje je poskupjelo za desetak dinara.
Za Novu godinu i Božić trošilo se i više nego što se ima. Najviše novca otišlo je na poklone i na bogatiju prazničnu trpezu. Oni koji od plate nisu mogli da pazare sve što su naumili nisu se libili od zaduživanja kod banaka.
Po završetku praznične euforije, mnoge je, međutim, sačekala surova relanost. Novca u novčanicima ostalo je malo ili nimalo, a do sljedeće plate treba preživjeti.
Građani se žale da ih je ponio praznični duh, pa su novac trošili na poklone i na pripremu praznične trpeze. Neki od njih će zbog toga decembarske račune za struju i komunalije platiti tek u februaru.
Da su mnogi građani u sličnoj situaciji potvrđuje slika koje se ovih dana može vidjeti u prodavnicama širom Srbije. Radnje koje prodaju odjeću i obuću uprkos sezonskim sniženjima posljednjih nekoliko dana mahom zjape prazne, a ništa bolja slika nije ni u trgovinskim lancima, u kojima gužve nema čak ni vikendom.
Prosječan račun po kupcu u minimarketima ovih dana iznosi 400, u supermarketima od 700 do 1.000, a u hipermarketima oko 3.000 dinara. Potrošnja se posljednjih dana svela na najosnovnije prehrambene proizvode, pa se u korpama potrošača sada najčešće mogu naći hljeb i mlijeko, jogurt, krompir, pomorandže, limun i malo mesa, i to prvenstveno piletine jer je najjeftinija.
Promet je posljednjih dana pao i na pijacama, a najtraženiji proizvodi na tezgama, trenutno su zelena salata, krompir, pasulj, mandarine i banane.
Spremnost na neracionalnu potrošnju građana u vrijeme praznika, sociolog Ratko Božović pripisuje poremećenom sistemu vrijednosti i stilu življenja koji u Srbiji vladaju usljed nedostatka ekonomske strategije države.
“U takvom sistemu većina ljudi teško izdržava logiku preživljavanja, pa ne čudi što su mnogi u vrijeme praznika spremni da po potrošnji nadskoče svoje mogućnosti i potroše više nego inače. Mnogi, međutim, zaboravljaju da sa gubitkom racionalne dimenzije egzistencije, sebi prave samo neprilike”, kaže Božović.
Poskupjeo zejtin – litar 152 dinara
Pojedini proizvođači suncokretovog ulja podigli su cijene ove osnovne životne namirnice. Zejtin „sunce” i „vital” poskupjeo je desetak dinara po litru, pa sada u supermarketima staje više od 152 dinara. A kako potez jedne uljare uvijek isprate i drugi, očekuje se da će cijene ubrzo podići i drugi proizvođači.
Trgovci kažu da su im dobavljači kao glavni razlog za povećanje cijena suncokretovog ulja naveli poskupljenje sirovina.
U poređenju s proteklom godinom cijena suncokretovog ulja uvećana je više od 50 odsto. Lani je litar mogao da se kupi za 80 ili 90 dinara, a proizvođači su u proteklih 12 mjeseci više cijene pravdali novom cijenom suncokreta.
“Sirovina je gotovo dvostruko skuplja nego prije godinu dana. Tu su i uvećani troškovi proizvodnje, transporta, ali i nezaobilazna trgovačka marža. Zbog svega toga cijena nije mogla da ostane ista”, objašnjavaju uljari.
Nove cijene jestivog ulja posljednja su karika u lancu poskupljenja koja ne posustaju od početka nove godine. Slatkiši, kafa, sredstva za ličnu higijenu, pojedini sokovi i flaširana voda, cigarete i mlijeko već su dobili više cijene. Nedavno su poskupjele cigarete i mlijeko. Za sada miruju jedino cijene hljeba i svježeg mesa.
Najnoviji izvještaj Gradskog zavoda za informatiku i statistiku pokazuje da su cijene u Beogradu u decembru 2010. uvećane gotovo 11 odsto u poređenju s posljednjim mjesecom 2009. godine. Hrana je skuplja 10,6 procenata, duvan 14 odsto, komunalne usluge 20, a tečna goriva i maziva 12,9 odsto. Politika, Blic