BEOGRAD, Ni deset godina nakon petooktobarskih promjena, država nema kompletnu evidenciju o svim nekretninama i njihovim vlasnicima. Ne samo što joj nije poznato šta sve posjeduju njeni građani i preduzeća, već ni svoju “imovinsku kartu” nije u stanju da ažurira. U Republičkom geodetskom zavodu, međutim, kažu da je katastar nepokretnosti završen za 91 odsto teritorije Srbije, a da će preostalih devet odsto biti u knjigama za manje od godinu dana. Takođe, kako navode, svim državnim institucijama dostupna je baza podataka RGZ uključujući i Ministarstvo finansija, koje priprema novi zakon o porezu na imovinu.
Nedavno je, naime, ministarka finansija Diana Dragutinović, izjavila da bi novi propisi o porezu na imovinu i ranije bili donijeti, ali da to nije bilo moguće jer katastar nepokretnosti u Srbiji nije kompletiran. I novi zakon će kako je istakla biti privremen dok se ne ustroji jedinstvena svojinska evidencija na cijeloj teritoriji. Država bi iz katastra, a u svrhe razrezivanja nameta mogla da dobije recimo podatke o tome koliko nepokretnosti pojedinac ima u svom vlasništvu. Jer, nije isti porez ako se u nekretnini živi, ako su članovi porodice prijavljeni na toj adresi ili je to samo nepokretnost, koja služi za odmor, rentiranje…
– Naša baza podataka dostupna je svim institucijama i dostavljamo ih kada se od nas to traži – kažu u RGZ. – U našoj evidenciji su podaci o zemljištu, objektima, posebnim djelovima zgrada, kao što su stanovi, garaže, poslovni prostor i naravno o vlasnicima. Dakle, na jednom mjestu nalaze se i tehnički podaci o parcelama i objektima i o vlasnicima kao i o teretima poput hipoteka.
Izrada katastra privodi se kraju i time će konačno, poslije više od pet decenija, Srbija na jednom mjestu imati podatke o svim nekretninama i njihovim vlasnicima. Za građane to znači veću vrijednost njihovih kuća, stanova, imanja, pravnu sigurnost, mogućnost upisa hipoteke, a za kupce nekretnina to je garancija da neće biti prevareni. Za državu to znači tačnu inoformaciju o tome šta posjeduju pojedinci, šta preduzeća, a šta ona sama. Sredinom 2011. godine podaci u katastru biće dostupni i preko Interneta.
U glavnom gradu bilo je najviše problema oko izrade katastra zbog nerješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ova jedinstvena svojinska evidencija ustrojena je za opštine Novi Beograd, Vračar, Stari grad, Savski venac, Rakovicu, Zvezdaru, Palilulu, Ovču, Sopot, Lazarevac i Mladenovac. Trenutno su u završnoj fazi katastarske opštine Mirijevo, Višnjica i Voždovac. Na javnom uvidu su opštine Kneževac i Veliki Mokri Lug, a do kraja godine planira se početak izlaganja za Čukaricu.
Najčešći problem, koji otežava upis prava na nepokretnostima, jeste nekompletna i nevalidna dokumentacija na osnovu koje se zahtjeva upis. Jer, decenijama se, zbog takozvane društvene svojine, o tome nije vodilo računa. Građani još nemaju ni dovoljno izgrađenu svijest o važnosti upisa nepokretnosti. Takođe, u RGZ savetuju građanima da na teritoriji gdje je ustrojen katastar ažuriraju promjene.
Ne znaju tržišnu vrijednost
Država još nema kompletnu evidenciju nekretnina, čiji je vlasnik, a još manje zna njihovu tržišnu vrijednost. Za neke segmente imovine, prema grubim procjenama, “popisano” je oko 90 odsto nepokretnosti. Tako je u Republičkoj direkciji za imovinu evidentirano više od 13.370 državnih poslovnih zgrada ukupne površine 350 hektara 16 ari i 49 kvadrata. Na listi je i 18.598 službenih zdanja površine 437 hektara 56 ari i 63 kvadrata, kao i 18.720 stambenih zgrada – 1.621 hektar, 37 ari i 28 kvadrata. Novosti