ZAGREB, Uprkos najgoroj recesiji od 1930., u posljednjih deset godina prosječni stanovnik planete povećao je svoje bogatstvo 72 odsto, a prosječni Hrvat svoje utrostručio.
Hrvatska se na listi Credit Suissea našla u grupi zemalja sa “zadovoljavajućim” bogatstvom po stanovniku. Uprkos lošoj polaznoj tački u 2000. godini kada je prosječni odrasli Hrvat imao 8.586 dolara, samo 10 godina kasnije bogatstvo prosječnog Hrvata popelo se na 25.243 dolara uglavnom zbog rasta vrijednosti nefinansijske imovine. Hrvati tako sada drže 0,05 odsto svjetskog bogatstva.
Najveći broj Hrvata ima između 10.000 i 100.000 dolara vrijednu imovinu, njih 50,7 odsto, a samo 3,4 odsto ima imovinu vrijedniju od 100.000 dolara. Više od 1.000, a manje od 10.000 dolara ima 37,8 odsto Hrvata. Krajnje siromašnih s imovinom ispod 1.000 dolara je osam odsto Hrvata.
Odrasli, kojih je na planeti 4,4 milijarde, imaju 194,5 milijardi dolara vrijednu imovinu. To znači da svaki stanovnik svijeta, kada se od imovine oduzmu dugovi, prosječno ima imovinu vrijednu 43.800 dolara, ali realno više od polovine žitelja planete nema čak ni 4.000 dolara imovine.
Tri milijarde ljudi nema više od 10.000 dolara, dok se ultrabogataši broje u desetinama hiljada. Tako ima nešto malo više od 1.000 milijardera i 80.000 ultrabogataša s imovinom većom od 50 miliona dolara.
Dodatnih 24 milona ljudi ima imovinu između milion i 50 miliona dolara. Jedan odsto najbogatijih, a to su oni koji imaju najmanje 588.000 dolara, kontroliše 43 odsto svjetskog bogatstva.
Među najsiromašnije, čija imovina ne premašuje 1.000 dolara, ubraja se tačno četvrtina svijeta, odnosno 1,1 milijardu ljudi.
SAD najbogatije
Najbogatija država na svijetu je naravno SAD, čijih 5,2 odsto svjetskog stanovništva čini 23 odsto ukupnog broja ljudi sa više 100.000 dolara vrijednom imovinom i 41 procenat planetarnih milionera. To ipak ne znači da su Amerikanci najbogatiji. Prosječan Kanađanin je “težak” 94.700 dolara, dok je prosječan Amerikanac upola siromašniji sa 47.771 dolarom, prenose agencije.
