ZAGREB, Istražna komisija o privatizaciji hrvatske naftne kompanije INA Sabora Hrvatske je nakon šest mjeseci završila rad.
Ipak, članovi komisije iz vlasti i opozicije nisu uspjeli da dogovore jedinstveni izvještaj o radu.
Tako će Saboru biti upućeni zaključci koje je izglasala vladajuća većina na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), a opozicija će svoje zaključke priložiti izvještaju kao izdvojeno mišljenje. Vlast i opozicija nisu uspjeli da usaglase ni jedan zaključak.
U zaključcima koje je usvojila vladajuća većine svi problemi oko privatizacije vezuju se uz prvi krug privatizacije 2003. kada je na vlasti bila Socijaldemoktratska partija (SDP).
Iz HDZ-a su poručili da ne mogu da prihvate da je prvi ugovor između INE i mađarske kompanije MOL 2003. bio zakonit i koristan za INU i Hrvatsku. Oni takođe smatraju da se prvom privatizacijom pogodovalo MOL-u kome je dato više upravljačkih prava od onih koja proizlaze iz vlasničkog udjela.
Opozicija, međutim, smatra da je veća upravljačka prava MOL dobio izmjenama akcionarskog ugovora 2009. u vrijeme vlade HDZ-a, kojim, kako su naveli, nisu zaštićeni nacionalni interesi.
Istražna komisija za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom Ine zadužena je za istragu svih ugovora kojima je INA eventualno prodavala svoje akcije ili sticala udjele u drugim društvima, kao i zapisnika sa sjednica svih komisija koje su od 2002. radile na privatizaciji Ine.
Istraživale su se i izmjene ugovora o plinskom poslovanju i izmjene ugovora o međusobnom odnosu akcionara kojim je MOL došao u posjed 47 odsto akcija Ine. O privatizaciji je ispitano nekoliko bivših i sadašnjih funkcionera, među kojima i bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader. Beta