VAŠINGTON, Evro se prvi put za osam mjeseci prodavao za više od dolar i četrdeset centi, nakon što su izjave visokih zvaničnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske centralne banke (ECB) pojačale strahovanja u pogledu valutnog rata, o kome pišu i mnogi svjetski mediji.
Tako, recimo, britanski “Fajnenšel tajms” (FT) komentariše da mnoge zemlje, suočene sa slabim ekonomskim rastom, nastoje da povećaju konkurentnost svoje izvozne robe, što povećava strahovanja od izbijanja pravog rata valuta u kome su “glavni borci” Kina i SAD.
– Ako je svijet sada stigao na ivicu valutnog rata, brojni bataljoni već nedjeljama učestvuju u manevrima – Japan, Brazil, Indija i Tajland pribegli su različitim taktikama, kako bi spriječili rast vrijednosti svoje valute. Vašington i Peking, u međuvremenu nastavljaju da razmjenjuju verbalnu vatru – ukazuje FT.
List podsjeća da “dok su Vašington i Brisel podcjenjene valute, poput kineskoj juana, označili kao glavnog krivca za globalne makroekonomske nejednakosti”, Peking je odgovorio da tako agresivan stav prijeti obostranim uništenjem velikih ekonomskih sila.
Uprkos svemu, dve dominantne svjetske ekonomije – američka i kineska, bilo da je riječ o periodu ekonomskog rasta ili pada, finansijske krize ili oporavka, i dalje ostaju u istom, čvrstom, disfunkcionalnom, ali simbiotičkom zagrljaju.
Direktor MMF-a upozorio je, takođe, na konferenciji za novinare u Vašingtonu, da globalna saradnja, podstaknuta finansijskom krizom, slabi.
Zamah i dalje postoji, ali je sve slabiji. To je stvarna pretnja, zato što bi svi trebalo da imaju na umu da nema domaćeg rješenja za globalnu krizu. U globalizovanoj ekonomiji i svijetu, takvo rješenje nije moguće.
Pojedine zemlje i ekonomisti, takođe, izražavaju zabrinutost u pogledu takozvanog globalnog valutnog rata, optužujući neke od država da snižavaju vrijednost valuta, kako bi njihovi proizvodi bili konkuretni na svjetskom tržištu.
– Mnogi govore o valutnom ratu. Lično mislim da taj termin zvuči previše vojnički. Treba, međutim, priznati da mnoge zemlje koriste svoje valute kao oružje, što nije dobro za globalnu privredu – istakao je Stros-Kan.
SAD i Japan, kao i više drugih zemalja, razmatraju ili primjenjuju monetarne mjere koje bi dovele do manjih kamatnih stopa na tržištu i na taj način umanjile privlačnost njihovih valuta. Brazil je, recimo, povećao poreze na inostranu kupovinu svojih obveznica, kako bi održao nisku vrijednost reala.
U centru pažnje je međutim Kina, koja preduzima najagresivnije mjere kako bi vještački održala nisku vrijednost juana. Američki i evropski zvaničnici smatraju da to nanosi ogromnu štetu trgovini i tržištu radne snage i traže od kineskih zvaničnika da ubrzaju porast vrijednosti valute, ukoliko žele da izbjegnu novu krizu.
Predsjednik Svjetske banke (SB), Robert Zelik, saglasan je da bi vrijednost kineske valute trebalo da bude veća, ali ističe da to nije magično rješenje za neujednačenost globalne ekonomije. Takođe, smatra da SAD snose određenu odgovornost.
– U svijetu, koji je sve više povezan, moramo ne samo da budemo svjesni mogućih negativnih efekata određenih mjera na druge zemlje, već i da preduzmemo odgovarajuće poteze. Danas se suočavamo sa tenzijama u pogledu vrednosti valuta, koje mogu da izazovu probleme, ukoliko se ne rješe – upozorava predsjednik SB.
