SARAJEVO, Pušenje je vodeća bolest ovisnosti u BiH, pokazuju rezultati posljednjih istraživanja. Najizraženija je kod odraslog stanovništva, gdje je zabilježeno 37,6 odsto stalnih pušača, od čega je 49,2 odsto muškaraca i 29,7 odsto žena.
To su podaci kojima raspolaže Aida Ramić-Čatak, federalni kordinator za kontrolu duvana.
Prema njenim riječima, u populaciji školske djece, uzrasta od 13 do 15 godina, evidentirano je 11,7 odsto pušača, od čega 14,3 odsto dječaka i 9,4 odsto djevojčica.
Rano počinju pušiti: “Evidentno je da s pušenjem djeca počinju rano, jer rezultati istraživanja pokazuju da više od jedne trećine djece u našoj zemlji počinje pušiti prije 10. godine. Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja po kojima 90 odsto djece izjavljuje da kupuje cigarete na ovlaštenim mjestima prodaje, a da ih pri tom niko nikada nije upitao za godine ili im odbio prodati cigarete”, upozorava Ramić-Čatakova.
S obzirom na to da cijena cigareta iz godine u godinu raste, ističe da već odavno ne stoje argumenti da je pušenje “jeftina antistres terapija” naših građana.
Podsjeća da su stupanjem na snagu Zakona o akcizama u BiH cigarete u prosjeku poskupile 30 do 40 odsto, pa trenutna cijena najprodavanijih brendova iznosi 2,5 KM, što u slučaju kupovine jedne kutije cigareta dnevno, za pušača iznosi oko 1.000 KM godišnje.
Ako se uzme u obzir da BiH ima 3.922.205 stanovnika, a od toga 37,6 odsto njih svakodnevno za kutiju cigareta u prosjeku potroši najmanje dvije KM, onda se dođe do podatka da bh. građani dnevno popuše 2.949.498 KM.
Pomenuti rezultati istraživanja o brojnosti konzumenata duvanskih proizvoda, kako ističe Ramić-Čatakova, daju argumente da se zakoni o kontroli duvana u entitetima nedovoljno sprovode u praksi.
Više efikasnosti, smatra ona, trebalo bi da bude u smislu još velike dostupnosti cigareta djeci, nepoštovanja zabrane pušenja na javnim mjestima kao i neadekvatne zaštite nepušača od pasivnog pušenja boravkom u ustanovama gdje postoje pušačke zone.
Neophodna upozorenja: Iako sve ove zabrane ne utiču mnogo na svijest građana o potrebi smanjenja i prestanka pušenja, Ramić-Čatakova smatra da su trenutna upozorenja tekstovima o štetnosti pušenja po zdravlje na pakovanjima cigareta neophodna u smislu informisanja potrošača, a i u skladu sa zakonima koji su na snazi u oba entiteta.
“Kako je BiH 2009. godine ratificirala dokument Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije, u dogledno vrijeme će se proizvođačima duhanskih proizvoda uvesti obaveza stavljanja još vidljivijih tekstualnih upozorenja koje zauzimaju veće površine kutija cigareta, kao što je to slučaj sa većinom zemalja u EU”, pojašnjava Ramić-Čatakova.
Dodaje da su istraživanja, rađena u zemljama EU, Kanade, SAD i Australije koje su uvele piktograme ili slikovna upozorenja o štetnosti pušenja na pakovanjima cigareta, pokazala značajna smanjenja pušenja kod stanovništva i veći interes pušača za prestanak pušenja.
“Smanjenje pušenja, kao bolesti ovisnosti, bi morao biti jedan od strateških prioriteta vlada i zdravstvenog sektora u brizi za zdravlje stanovništva u BiH, s obzirom na činjenicu da tri četvrtine uzroka smrtnosti stanovništva u BiH predstavljaju bolesti srca i krvnih sudova i maligne neoplazme, koji se direktno povezuju sa pušenjem”, tvrdi Ramić-Čatakova.
Kao jednu od efikasnijih mjera za smanjenje pušenja smatra poskupljenje cigareta, koje je u drugim zemljama imalo dobre rezultate.
Darko Marković, nacionalni koordinator za borbu protiv pušenja RS, kaže da se prosječna starost pušača u RS kojih, prema podacima kojima raspolaže, ima između 35 i 42 odsto, kreće od 18. do 24. godine.
Marković se slaže s koleginicom iz Federacije BiH da se zakoni o zabrani pušenja, prodaje i reklamiranja duvana i duvanskih proizvoda nedovoljno sprovode.
I djeca kupuju cigarete: “Sad da pošaljem dijete od 10 godina na kiosk da kupi cigarete, ono će ih kupiti. Ali, ako se bude kažnjavalo, zakon će morati da bude poštovan. Naša ciljna grupa su nepušači, da oni ne počnu pušiti, jer ćemo tako, vremenom imati sve manje pušača. Na pušače je teže uticati jer je sve stvar njihove slobodne volje”, kaže Marković.
Nažalost, kako ističe, najefikasnije sredstvo smanjenja konzumacije duvana je njegovo poskupljenje.
Marković skreće pažnju na to da cigarete kod nas imaju veoma pristupačne cijene, tako da dijete koje počne pušiti može za novac od užine kupiti kutiju.
U EU, dodaje Marković, nema ih po cijeni nižoj od četiri evra, što je opravdano.
Problema nesprovođenja zakona i prevelike dostupnosti cigareta mladima svjesni su i sami potrošači.
Pedesetšestogodišnji Mirko Pijetlović iz Bijeljine, strastveni pušač, kaže da bez pušenja ne može i da bi radije preskočio obrok nego cigaretu uz kafu.
Ipak, oprezan je kada su u pitanju njegovi sinovi, te tvrdi da bi mladima trebalo da se pomogne da ne ulaze u taj svijet duvanske ovisnosti iz kojeg se teško izlazi.
“Ranije, u moje vrijeme, bilo je moderno zapaliti cigaru u društvu, pa sam tako i počeo. Kasnije sam tek vidio kako je kad te uhvati kašalj pa se zamaraš, sva odjeća ti smrdi na duvan, ali nisam više mogao prestati. Sada djeci govorim da se bar oni ne navikavaju. Ali, teško je ubijediti mlade, kad ih mogu kupiti kad hoće”, priča Pijetlović.
Da je zaista tako i da su mladima cigarete svuda pristupačne potvrđuju i oni sami.
Kampanje o zabrani: Trinaestogodišnji Edin B. iz Sarajeva kaže da nikada nije probao pušiti cigarete, ali da mnogi njegovi vršnjaci jesu, te da ih neki od njih gotovo svakodnevno kupuju.
“Nisam znao da se cigarete ne smiju prodavati djeci. Ja sam ih više puta kupovao tati i nikad me niko nije pitao šta će mi. Puno mojih prijatelja ih kupuje svaki dan”, iskren je Edin.
Mesud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača BiH, kaže da je teško iskorijeniti pušenje. Slaže se da će s porastom cijena cigareta u manjem procentu opasti broj njihovih konzumenata, ali smatra da to neće u potpunosti zadovoljiti ni institucije sistema ni pušače.
“Kod nas je situacija vrlo komplikovana. Zakoni se donose tako da se s jedne strane omogućava reklamiranje i promocija cigareta, kako bi bile što bolje prodate i kako bi se na njima zaradilo, a s druge se vode neke kampanje o borbi protiv pušenja koje ne postižu značajne rezultate. Sve to zajedno nema smisla”, ističe Lakota.
Kaže da bi, da je državi u interesu da ljudi prestanu pušiti, nadležne institucije mogle naći način da to i ostvare, ali im se to ne isplati.
Prema njegovim riječima, natpise na kutijama da je pušenje štetno po zdravlje oko 70 do 80 odsto pušača ignoriše, tako da oni nemaju značajan uticaj na ljude da ostave taj porok.
Desimir Miljić, glavni republički zdravstveni inspektor, kaže da zdravstvena inspekcija RS u redovnim kontrolama, svakog dana, kontinuirano provjerava da li se poštuju mjere zabrane pušenja na javnim mjestima.
Dodaje da se zabrana poštuje u većini objekata i da je, ukupno gledano, situacija u tom smislu potpuno drugačija u odnosu na raniji period.
Kontrole: “Inspekcija je za devet mjeseci ove godine u ovim objektima izvršila 325 kontrola koje su se odnosile na zabranu pušenja i sve su bile uredne. Zdravstvena inspekcija je u prvoj polovini ove godine izrekla 12 prekršajnih naloga zbog povrede ovog zakona, uglavnom u objektima u kojima se obavlja proizvodnja i promet hrane. Napominjemo da pušenje nije zabranjeno u ugostiteljskim objektima u kojima se ne poslužuju jela”, ističe Miljić.
Borba protiv pušenja se, poručuje Miljić, ne zasniva samo na zabranama i inspekcijskim mjerama, već ona podrazumijeva i različite aktivnosti šire društvene zajednice od kojih je najvažnija podizanje svijesti o štetnosti duvanskih proizvoda.
Zoran Vučkovac, republički tržišni inspektor, navodi da je za devet mjeseci ove godine tržišna inspekcija u oblasti trgovine i ugostiteljstva izvršila 4.017 kontrola.
Prema njegovim riječima, izvršeno je 296 kontrola koje su se odnosile na promet duvanskih prerađevina, a, između ostalog, kontrolisani su prodaja i poklanjanje duvana maloljetnicima, prodaja cigareta putem automata, prodaja i poklanjanje u rinfuzi i drugo.
U momentu inspekcijske kontrole, tvrdi Vučkovac, trgovci ne prodaju cigarete maloljetnim licima.
I suviše dobre rezultate s terena imaju i u Federaciji BiH.
Mirsada Silajdžić, glavni tržišni inspektor Zeničko-dobojskog kantona, kaže da tokom 2010. godine nisu utvrđeni prekršaji vezani za odredbu Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina, kojom se zabranjuje prodaja duvanskih prerađevina u objektima udaljenim manje od 100 metara od školskih ustanova i unutar sportsko-rekreativnih površina.
Kazne: Kako navodi, odredbom tog zakona zabranjena je i prodaja duvanskih prerađevina osobama mlađim od 15 godina, ali za prekršioce nisu propisane kaznene odredbe.
“U toku 2010. godine nijedan tržišni inspektor nije utvrdio da se cigarete prodaju osobama mlađim od 15 godina, iako je vrlo vjerovatno da izvan inspekcijskog nadzora djeca mogu kupiti cigarete u većem broju objekata”, naglašava Silajdžićeva.
Pored brojnih kampanja o borbi protiv pušenja koje se pokreću u oba entiteta, nema većih promjena.
U Institutu za zaštitu zdravlja RS navode da je neophodno kontinuirano edukovati sve slojeve društva o štetnosti pušenja i podsjećati ih da ono predstavlja faktor rizika broj jedan u 80 do 90 odsto slučajeva za nastanak karcinoma pluća. Najbitniji faktor u odvikavanju od pušenja je, podsjećaju, volja samog pacijenta.
Statistički podaci o pušačima u BiH
• 37,6 odsto stalnih pušača
• 49,2 odsto muškaraca
• 29,7 odsto žena
• 11,7 odsto starosti od 13 do 15 godina
• 14,3 odsto dječaka
• 9,4 odsto djevojčica
Kazne u RS
Iako se ne izriču dovoljno, za pušenje na nedozvoljenom mjestu, zakonom su predviđene kazne za pravno lice u iznosu od 5.000 do 15.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 1.500 KM, za preduzetnika od 1.000 do 3.000 KM, a za pojedinca 100 KM.
Za nepoštovanje odredbi Zakona o zabrani prodaje i upotrebe duvanskih proizvoda licima mlađim od 18 godina propisane su kazne: za pravno lice u iznosu od 5.000 do 15.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000 do 5.000 KM i za preduzetnika od 1.500 do 3.000 KM.
Kazne u Federaciji BiH
U slučaju prodaje duvanskih proizvoda licima mlađim od 18 godina, propisane su kazne od 3.000 do 15.000 KM za pravno lice, i od 400 do 2.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, odnosno od 500 do 1.500 KM za fizičko lice.
Kršenjem Zakona o ograničenoj upotrebi duvanskih prerađevina propisana je kazna u rasponu od 500 od 2.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 100 do 150 KM za fizičko lice.
Zakoni u svijetu
Njemačka
Bavarska se suočava s najstrožim zakonom o zabrani pušenja u cijeloj Njemačkoj. Čak 61 odsto građana, početkom jula ove godine, glasalo je za zabranu pušenja u kafićima, pabovima, ali i šatorima gdje se toči pivo.
Italija
Zakon o zabrani pušenja vrijedi od 2005. godine u vozovima, javnim ustanovama i ugostiteljskim objektima. Dozvoljene su odvojene prostorije za pušače s odgovarajućom ventilacijom. Kazna za kršenje zakona je 275 evra.
Holandija
U svim javnim ustanovama, diskotekama, kafićima i restoranima pušenje je strogo zabranjeno. Izuzetak su takozvani “Coffeeshops”, gdje je dozvoljeno pušenje marihuane.
Francuska
Od 2008. godine na snazi je Zakon o zabrani pušenja u restoranima, kafićima i noćnim klubovima. Pušenje je dozvoljeno samo u za to namijenjenim prostorijama, opremljenim ventilacijskim sistemim, ali konobari u pušačkom prostoru ne smiju posluživati goste. Kazna za pušača iznosi oko 70 evra, a za vlasnika 150 evra.
Austrija
Austrija je donedavna imala vrlo liberalne propise, ali od 1. jula ove godine na snagu je stupio zakon koji pušenje dopušta samo u prostorijama za pušače. Međutim, zbog rupa u zakonu propisi su na početku redovno bili kršeni pa je vlada rigorozno povisila kazne: 1.000 evra za pušača, a 10.000 evra za ugostitelja.
Slovenija
Pušenje je zabranjeno od 2007. godine u javnim ustanovama, restoranima, barovima te na radnim mjestima. Prostorije za pušače moraju ispuniti rigorozne tehničke uslove.
Španija
Zabrana pušenja je na snazi u svim javnim ustanovama uz određene izuzetke. Naime, pušači su dobrodošli u ugostiteljskim objektima i ne očekuje se da će vlada u bližoj budućnosti donijeti stroži zakon. Pojedine regije zabranile su pušenje u lokalima u kojima se poslužuje hrana.
Grčka
Iako je od 2009. uvedena zabrana pušenja u javim objektima i kafićima, Grci se zabrane drže samo u bolnicama i javnom prevozu i to usprkos kaznama od 500 evra.
Turska
Ova zemlja ima jedan od najstrožih zakona o zabrani pušenja u svim dostupnim ustanovama, barovima i restoranima i to bez izuzetaka. Nisu dopuštene ni zasebne prostorije za pušače.
Velika Britanija
U Engleskoj i Velsu je zabrana u restoranima, pabovima i klubovima na snazi od 2007. godine. Škotska i Sjeverna Irska imaju nešto rigorozniji zakon koji obuhvata i stanice javnog prevoza, a pušači se kažnjavaju s 50 funti za samo pušenje i 80 funti za bacanje opušaka na ulici.
SAD
Najoštriji propisi su na snazi u Kaliforniji (zabrana pušenja na plaži) i Njujorku (potpuna zabrana od 2003. godine). Kazne u prosjeku iznose 100 dolara.
Australija
Australijanci bi uskoro mogli odustati od pušenja, ali ne zbog zabrana, nego zbog visokih cijena cigareta. Kutija, naime, košta gotovo 10 evra. Pušenje je, uz nekoliko iznimaka, zabranjeno u hotelima, restoranima, kafićima i noćnim klubovima te na plažama i dječjim igralištima.
Kina
Zabrane pušenja ne postoje. Pojedine organizacije sve snažnije apeluju na političare da donesu zakon kojim se pušenje ograničava u javnim ustanovama. U Kini je pušenje veliki problem – puši oko 350 miliona stanovnika. Nezavisne novine