ZAGREB, Hrvatska vlada predstavila je katalog 30 investicionih projekata, vrijednih 13,85 milijardi evra, a od njih se očekuje da podstaknu umrtvljenu hrvatsku privredu.
Ukupna vrijednost 18 projekata u energetici iznosi 3,85 milijardi evra, a za njihovu realizaciju postoji velik interes privatnog sektora.
Radi se o gradnji novih termoelektrana u Plominu i Sisku i niza hidroelektrana na Savi i u Lici, kao i na dubrovačkom području. Tu su i elektrana na biomasu u Velikoj Gorici, naftni terminal u zadarskoj luci Gaženica, regionalni gasovod na području Rijeke i skladište gasa u Grubišnom Polju.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, vlada će i dalje insistirati na nastavku gradnje Pelješkog mosta kojim bi se jadranska obala spojila s poluostrvom Pelješac i tako bi se zaobišao dio obale kod Neuma, u BiH.
Most je, kako je izjavila premijerka Jadranka Kosor, važan ne samo zbog povezivanja hrvatskog sjevera i juga, nego i za predstojeći ulazak Hrvatske u EU jer će bez tog objekta ulazak Hrvatske u šengenski režim biti gotovo neizvodiv.
Pored pelješkog mosta, u planu saobraćajne infrastrukture je i projekt gradnje “nizinske pruge” do Rijeke, vrijedan oko 3,65 milijardi evra, za čijom gradnjom, prema riječima ministra saobraćaja Božidara Kalmete, interes pokazuju i Kinezi.
Sem pruge, trebao bi se realizovati projekt izgradnje novog putničkog terminala na zagrebačkom aerodromu, za koji će u oktobru biti raspisan konkurs.
Vlada je predvidjela i niz projekata u turizmu, ukupne vrijednosti 1,4 milijarde evra, u kojima će učestvovati i lokalne jedinice. Pored projekta Brioni Rivijera, teškog nešto manje od 900 miliona evra, jedan od najznačajnijih turističkih projekata je i dogradnja Hrvatskog olimpijskog centra na planini Bjelolasici.
Od četiri projekta u vodoprivredi ukupne vrijednosti 4,33 milijarde evra, najznačajniji je gradnja kanala Dunav – Sava čija bi vrijednost bila oko 950 milona evra. Tanjug
