BANJALUKA, SARAJEVO, Osnovni razlog zbog kojeg je meso u mesnicama skupo i što ga sebi ne može priuštiti veliki broj bh. građana su visoke trgovačke marže, smatraju poljoprivrednici i aktivisti udruženja za zaštitu potrošača.
Poljoprivredni proizvođači kao primjer divljanja vrijednosti mesa u mesnicama navode cijenu goveda, koje na pijacama prodaju po oko 3,5 maraka po kilogramu, dok junetina bez kosti u mesnicama košta oko 12 maraka.
“Kod nas država ne reagira i ne pokušava da se uključi u borbu da se pomogne potrošačima. Ja ne mogu reći kolike su marže kod nas, a normalno bi bilo da to javnost zna. Treba ući u kalkulacije trgovaca i vidjeti koliko oni zarađuju”, kategoričan je Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, kaže da se uzrok za to što su cijene u mesnicama dosta više od realnih ogleda u slobodnom formiranju cijena.
“Ograničavanje marže trebalo bi se izvršiti nekim zakonom ili aktom. Potrebno je izvršiti nadzor nad tržištem. Nerealno je što su goveda na pijaci oko četiri marke, dok je junetina u mesnicama skuplja od 12 maraka po kilogramu”, navodi Lakota.
Prema njegovim riječima, analize koje su u proteklom periodu vršene nad bh. tržištem pokazuju da “trgovci imaju sluh samo za svoje potrebe”.
“Formiranje cijena je slobodno i zato trgovci rade ono što hoće. E pa, kada ima onih koji prodaju meso po 17 maraka, treba ih ili u tome spriječiti, ili dovesti nekoga ko će isto meso prodavati po 12 maraka, pa bi onda i ovaj skuplji morao da se prilagodi jeftinijima”, kaže Lakota.
Mladen Vitomir, predsjednik Udruženja ovčara RS, kaže da je cijena ovaca na pijacama oko 2,5 do tri marke, dok se cijena jaganjaca kreće oko pet maraka po kilogramu.
“Ta cijena za ovčare nije dobra, a inače realno je da očišćenu jagnjetinu prodaju za oko 10 maraka po kilogramu. Naime, cijena ovčijeg mesa treba da bude duplo viša od cijene po živoj vagi”, navodi Vitomir.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kazao je da je intervencija države zakazala kada je u pitanju formiranje marži mesa u mesnicama.
“Kao stručnjak znam da je procenat mesa u živoj vagi teleta oko 60 odsto, ili nešto više, a i ostali proizvodi, koji spadaju u preostalih 40 odsto, se iskoriste. Dakle, neosporno je da tu mesari mnogo zarađuju. Time se može objasniti visok standard mesara, koji imaju dobra vozila i kuće”, kategoričan je Jeleč.
Vlasnici mesnica pravdaju se da njihove marže nisu previsoke jer, kako pojašnjavaju, moraju da plate kiriju za korištenje objekta, radnike, električnu energiju, te brojne druge obaveze.
“Ja imam toliko obaveza mjesečno da izmirim da i ovako jedva sastavljam kraj s krajem. Ne može meso u mesnicama koštati skoro kao i na pijaci. Gdje bismo onda bili mi”, kaže vlasnik jedne mesnice u Mrkonjić Gradu.
Cijene
Pijace Mesnice
Jagnjad 5 KM/kg Jagnjetina s kostima 11 KM/kg
Telad 6 – 7 KM/kg Teletina bez kosti 17 KM/kg
Goveda 3,5 KM/kg Junetina bez kosti 12,54 KM/kg
Prasići 3 KM/kg Svinjetina s kostima 9,44 KM/kg Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
slobodno je tržište za sve osim za trgovce prehrambenim artiklima, kojima je marža smanjena sa nekadašnjih 10-15 odsto, kako se kretala u zavisnosti od artikla, u vrijeme kad nije vladao “zakon tržišta” odnosno ta čuvena “sloboda formiranja cijena”, a sada iznosi 8 posto, do najviše 10 posto u slučaju kad je roba nabavljena direktno od proizvođača ili uvezena, dakle sad kad imamo veća davanja, veće troškove poslovanja, namete tipa fiskalnih kasa, na koje, uzgred, prodavac ima maržu od 550%, monopolski položaj kod prodaje, održavanja, vršenja posredničkih usluga itd,a sve pod “TRŽIŠNOM EKONOMIJOM”. Pravi izraz je tržišna da, naročito za odabrane.
Što se mesa tiče, ako je realno da proizvođač zaradi 10-tak odsto na proizvedenom kilogramu žive vage, onda nije realno da preprodavac ubire preko 30% i da se pravda troškovima, isti su troškovi i za cvjećare, trgovine i dr. pa nemaju tolike marže, kod ovih prvih kao što je gore spomenuto, postoje čak i antitržišna ograničenja.
AKO POSTOJI POTREBA ZA DJELAVANJEM OD STRANE VLASTI NA TRŽIŠTE, ONDA BI TO PRIJE SVEGA TREBALO BITI NA UZROKE, A NE NA POSLEDICE, TJ. DIREKTNO NA ONE KOJI UTIČU NA CJELOKUPNO TRŽIŠTE I GDJE SE NA JEDNOM ILI DVA MJESTA DJELOVANJA USTVARI POZITIVNE POSLEDICE OSJEĆAJU NAD SVIM DRUGIM U LANCU-ENERGENTI, PRIJE SVEGA CIJENA GORIVA, KOJA NAJVIŠE UČESTVUJE U CIJENAMA ALI BAŠ SVEGA, ZATIM EL.ENERGIJE DRUGOG NAJZASTUPLJENIJEG ENERGENTA. ALI NIJE TO CILJ OVAKVE LOPOVSKE VLADE, DRŽAVE ITD, ONI UPRAVO TE ELEMENTE VIDE KAO GLAVNE ZA POVEĆANJE BUDŽETA ZA RAZNORAZNE, NAZOVI, SVRHE, PUTEVI, ŽELJEZNICA, PA JOŠ JEDNOM PUTEVI(DVA PUTA PO LITRI GORIVA PLAĆAMO PUTEVE ILI OVO ŠTO SE TAKO ZOVE)AKCIZE(ČITAJ PLATE U SARAJEVU), PDV(PLATE U SARAJEVU), MARŽA(ČITAJ PLATE NEKOLIKO DESETINA LJUDI, EKSTRAPROFIT POJEDINACA-GAZDI I POLITIČARA), TROŠKOVI PREVOZA(OPET SVE OVO PLUS JOŠ MALO PROFITA-NEOPOREZOVANOG)…
PRIVREDA TONE I TREBA TAKO, GLASAJTE ZA DŽOMBIĆA!