BEOGRAD, Novim zakonom o stečaju prednost u naplati potraživanja imaju država, radnici i banke, preduzeća povjerioci svoje dugove tako će veoma teško naplaćivati.
Novi zakon o stečaju ne predviđa mogućnost „prebijanja” dugova između firmi u stečajnom postupku i njihovih povjerilaca, što do proljeća u propast može da odvede čak 30.000 preduzeća u Srbiji, kažu u Uniji poslodavaca! Odredbama zakona propisano je da „zdrava” preduzeća sada moraju prvo da namire sve obaveze prema firmama u stečaju, dok svoje dugove mogu da naplate tek kada to prije njih urade država, radnici i banke!
Vlasnik zanatske firme „Grafo-ofset” Boža Inđić ovih dana nalazi se na velikim mukama jer bi zbog stečaja dvije firme s kojima je poslovao i njegovo preduzeće moglo da propadne. Naime, ove dvije firme duguju Inđićevom preduzeću oko 1,6 miliona dinara, a on njima oko 1,4 miliona.
Dugovi s kamatom
Po sadašnjim pravilima, Inđić mora prvi da vrati svoje dugove sa kamatom, a potraživanja će naplatiti tek ako uspije da dođe na red nakon što iz stečajne mase budu namirene država i banke!
– Pored mene, još 19 firmi ima isti problem sa ovim preduzećima. Ja sam želio da uradim kompenzaciju dugova jer oni meni duguju više nego ja njima. Međutim, do 2005. godine zakon je to dozvoljavao, a kako su mi objasnili, novi zakon koji je donijet krajem prošle godine to ne definiše. Tako da su prvostepeni sud iz Zrenjanina i drugostepeni apelacioni sud iz Beograda donijeli odluke da ja moram da vratim svoje dugove i to sa kamatama. Ljudi su ovde zaprepašćeni šta se dešava i siguran sam da će ovakva praksa uzdrmati mnoge firme! Ja sad nemam novca da platim i možda ću morati da podignem kredit. Da su mi dozvolili kompenzaciju, ja bih taj kredit potrošio u nove mašine, a ovako ću morati u vraćanje dugova – kaže Inđić.
On strahuje da firme u stečaju, koje mu duguju pare, neće imati dovoljno novca da vrate svoje dugove pa će i tu imati gubitak!
– Mislim da ću od jedne firme uspjeti da naplatim samo 10 odsto onoga što mi duguju, a od ove druge mnogo manje. A još mi je pored svega za jedan dug stiglo da moram da platim dodatnih 410.000 dinara kamate, dok za ovu drugu firmu tek čekam da sud donese odluku – žali se Inđić.
Portparol Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić kaže da će ovakvih slučajeva biti sve više, a da bi do proljeća naredne godine zbog toga u stečaj moglo da ode još 30.000 preduzeća!
– Pretpostavka je da ima oko 8.000 firmi koje su trenutno u stečajnom postupku. Svaka od njih ima tri do četiri ovakva slučaja, što znači da bi do proljeća one mogle da povuku u stečaj još 30.000 preduzeća. To su uglavnom manje firme do 20 zaposlenih, a većina njih neće imati gotov novac da namiri dugove firmama u stečaju. Zbog toga će dospjeti u blokadu računa, a onda će im račune automatski blokirati i ostali sa kojima rade. Država mora da pronađe način kako da se dopusti kompenzacija, barem onih dugovanja za koje se zna da ugrožavaju opstanak zdravih firmi, jer će ovako biti upropašćen ogroman broj preduzeća – izjavio je Rajić.
150.000 ljudi bez posla
On kaže da bi osim 30.000 firmi kojima prijeti propadanje, zbog nedorečenog zakona o stečaju posao moglo da izgubi oko 150.000 ljudi!
– Prioritet kod vraćanja novca iz stečajne mase imaju stečajni upravnici, radnici, banke, pa tek onda dobavljači i povjerioci. Ako se sudstvo strogo bude pridržavalo ovog zakona i ako Vlada Srbije ne donese neku uredbu ili izmjenu kojom bi se dozvolilo „prebijanje” dugova, vjerujemo da će oko 150.000 ljudi ostati bez posla.
Stranke određuju ko će dobiti pare
Ekonomista Danijel Cvijetićanin kaže za Press da u Srbiji političke stranke određuju ko će dobiti novac iz stečajne mase neke firme, što je najveći problem u ovakvim slučajevima.
– Ovo je paradoks stečaja jer svi povjerioci moraju da dijele istu sudbinu, pa sad ako firma nekom duguje 200, a nekom 1.000 evra, svi moraju podjednako da dijele rizik poslovanja. Ovakva rješenja u jednom čistom modelu poslovanja sasvim su u redu. Ali u modelu gdje partijski komiteti govore ko će dobiti novac i ko će kome da plati, za takve probleme morate onda da pitate glavni odbor neke stranke jer je to po nekoj njihovoj pravdi – kaže Cvijetićanin. Press
