BEOGRAD, Mjesecima se pravila strategija i gradila pregovaračka pozicija sa MMF ne bi li se izdejstvovalo odmrzavanje zarada u javnom sektoru. Prvo stiže u januaru 2011. Ovakva bitka nije, međutim, vođena za zaposlene u privatnom sektoru, za njihove „koverte“ i standard niko se nije borio niti – izborio. Stotinama hiljada ljudi koji rade kod privatnih poslodavaca, sve ovo krizno vrijeme, zarade su takođe tapkale u mjestu ili su – smanjene. Danas niko ne može ni da nagovijesti kada će koverte da im se „udebljaju“ i hoće li uopšte u doglednoj budućnosti uspjeti da sustignu narasle troškove života.
Privreda, koja bi trebalo da vuče standard, u Srbiji tradicionalno zaostaje sa platama. U oktobru 2008, kada je počela ekonomska kriza, u njoj je prosječna plata, bez poreza i doprinosa, iznosila – 32.206 dinara, 2.105 dinara manje nego u javnom sektoru i institucijama. Nepune dvije godine kasnije, u julu ove godine, prosjek u privredi je – 32.837 dinara, svega 631 dinar „jači“.
– Da li neko razmišlja o tome da su sve ovo vrijeme zamrznute plate i u realnom sektoru!? Jesu, na isti način – kaže Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca. – U proizvodnji su zaposleni u još težoj situaciji. Firme se lakše zatvaraju, radnici lakše otpuštaju. Sindikati su mnogo manje funkcionalni, manje mogu da učine za zaposlene. Kada govorimo o javnom sektoru, ne mislim samo na zaposlene u državnoj upravi. A ako govorimo o javnim preduzećima, tamo su plate ionako veće nego u privredi.
Gledano očima zvanične statistike, razlike u dva pola srpske ekonomije nisu drastične. Sindikati, međutim, poručuju da je realna slika drugačija.
– Podaci koje ja imam gori su nego zvanična statistika – kaže Ranka Savić, predsjednica Asocijalcije nezavisnih i samostalnih sindikata. – Plata u privredi, prosječna, iznosi 27.000 dinara. Najveći broj radnika dobija minimalac, a prosjek diže menadžment. Minimalac od 15.500 dinara prima 360.000 radnika, a oko 400.000 radnika ne prima redovno platu. Tako, oko 700.000 radnika u Srbiji ili ne prima zaradu ili živi na minimalcu. Rade samo državna i lokalna samouprava i komunalne djelatnosti. Za skoro dvije godine minimalna plata je porasla za 200 dinara, što su tri-četiri vekne hljeba. Nisam za bilo kakvo zamrzavanje plata. Ali, da li je trebalo insistirati na odmrzavanju plata u javnom sektoru kad su kod drugog dijela privrede one prinudno zamrznute?
Logika privatnog sektora lišena je socijalne osjetljivosti i čuvanja mira. Radnicima ide koliko preostane, a prije plata namiruju se obaveze prema državi, troškovi proizvodnje i profit gazde.
– Kod nas su plate posljednje u nizu – kaže Atanacković. – A Rusi su, recimo, primjenili sistem da se preduzeće koje tri mjeseca ne isplati plate silom gasi…
Očekivalo bi se da zastupnici prava zaposlenih ne vjeruju „suzama“ privrednika. U ovom trenutku, međutim, oni su svjesni ekonomske krize, loših poslovnih rezultata i krivca traže na drugoj strani. I poslodavci i sindikati vjeruju da jedino država može nešto da promjeni.
– Privreda je u izuzetno teškoj situaciji. Jesam sindikalac, ali moram da priznam da je poslodavac opterećen sa svih strana – kaže Ranka Savić. – Plaća porez na dodatu vrijednost unaprijed, ima velike poreze i doprinose, skuplje plaća vodu i struju. S druge strane, država bezobrazno svoj dio socijalne odgovornosti prenosi na poslodavce. Mislim na uvođenje zakonske obaveze zapošljavanja invalida i plaćanja ako se to ne učini. Država od svih nas naplaćuje poreze da bi izpunjavala svoju socijalnu funkciju. Zato ni plate u privatnom sektoru u Srbiji ne mogu da budu veće. Državna ekonomska politika treba da utiče da svi srazmjerno podnesemo teret tranzicije i da vuče konce kako bi izbalansirala položaj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
Poslodavci u međuvremenu, kako bi održali zaposlenost, traže izmjene Zakona o radu. Žele da plata do iznosa minimalca bude neoporezovana, da se uvedu fleksibilni oblici rada, ukinu regres i topli obrok. A vjerovatnoća da će to „udebljati“ platu je – minimalna.
Preduzetnici
Preduzetnici su prošlu godinu završili „u plusu“, ali su im ukupni rezultati skoro prepolovljeni u odnosu na 2008, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja koje je obradila Agencija za privredne registre. Prošle godine imali su pozitivan finansijski rezultat od skoro dvije milijarde dinara, ali je to za 39 odsto manje nego godinu ranije.
Uslov za veće plate i penzije
Unija poslodavaca Srbije (UPS) zalaže se za uspostavljanje veze između povećanja plata i povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) i ne smatra da će rast primanja dati podsticaj proizvodnji i privredi, izjavio je član Upravnog odbora UPS-a Stevan Vrebalov. – Kada BDP poraste, a mi smatramo da može da poraste nakon što se otklone neka ograničenja, onda je prirodno da tek iz toga proistekne povećanje plata i penzija – rekao je Vrebalov. Novosti
