BANJALUKA, Iako u zemljama u kojima žive imaju mnogo veći izbor kozmetičkih i zdravstvenih usluga, građani BiH koji žive u inostranstvu teškom mukom zarađeni novac najradije troše u rodnoj zemlji.
Nije novost da su ljeti, u vrijeme godišnjih odmora, domaćim specijalistima pune ruke posla upravo zbog klijenata koji dolaze “sa strane”. S obzirom na to da su im kod nas sve usluge znatno pristupačnije, a imaju i više povjerenja u “svoje” ljude, ne žale potrošiti novac na “kompletno servisiranje”.
Mirza Hadžipašić iz Mostara, koji godinama sa porodicom živi u Švedskoj, kaže da nije čudno što gastarbajteri u BiH radije idu na preglede, s obzirom na to da su cijene neuporedivo niže.
“Svaki put kad dođem sa porodicom u Mostar, obavim neke preventivne preglede jer već imam mnogo poznanika kojima više vjerujem nego doktorima tamo u tuđoj zemlji. Naš narod je takav, može ići svuda, ali opet se najradije vraća kući”, govori Hadžipašić.
Istog mišljenja je i Zora Stojčić iz Sarajeva, koja kaže da stručnjaka kao kod nas nema nigdje, te da u njih ima najviše povjerenja.
“Već 25 godina živim u Kanadi, tamo imam posao, sve, ali nekako najviše se volim prekontrolisati kad dođem ovamo. Imam svoje specijaliste, naručim se i sve uradim za male pare. I moja djeca su tako navikla, pa kad dođemo preko ljeta iskoristimo sve i onda smo mirni do sljedećeg dolaska”, priča Stojčićeva.
Ono što nema u manjim, gastarbajteri pronalaze u većim gradovima, pa je tu i primjetan njihov veći broj.
“Oličenje gospodstva”: Banjalučanka Snježana Ševa, vlasnica kozmetičkog salona “Kozmetik studio”, kaže da je tokom ljeta primjetno povećanje broja klijenata iz inostranstva.
Ističe da su joj ti klijenti u razgovoru otkrili da osim kozmetičkih, kod nas zbog nižih cijena obavljaju i druge usluge, poput stomatoloških i ginekoloških.
Što se tiče usluga koje nudi njen studio, tvrdi da djevojke najčešće traže nadogradnju noktiju jer im to, kako navodi, predstavlja “oličenje gospodstva”, a tamo gdje oni žive to mnogo više košta.
Iako nije otkrila konkretnu razliku u cijenama, smatra da su kod nas kozmetičke, ali i zdravstvene usluge duplo jeftinije.
“Istina je da žene koje nas posjete traže i druge tretmane poput manikira i pedikira, ali nadogradnja noktiju je obavezna. Čak je rade i pred polazak kući, vjerovatno kako bi što duže trajalo. Moram istaći da njihova velika zainteresovanost da sve to što obavljaju kod nas nije isključivo finansijske prirode, nego tu bitnu ulogu igra i to što su kod nas na odmoru, pa imaju i dovoljno slobodnog vremena da se posvete sebi”, navodi Ševa.
Isto iskustvo ima i Danijela Delić, vlasnica welness centra “Allure” u Banjaluci, koja kaže da gastarbajteri kod nas ljeti dolaze na “kompletno servisiranje”.
“Ljeti imamo jako puno klijenata iz inostranstva i to su već naše stalne mušterije, za koje tačno znamo u kom dijelu ljeta dolaze. S obzirom na to da u inostranstvu kozmetički tretmani i masaže koštaju mnogo više, kažu da čitavu godinu čekaju da dođu kod nas”, navodi Delićeva.
Prema njenim riječima, klijenti po dolasku traže kompletne tretmane, od manikira, pedikira, kompletne depilacije do masaža.
Naročito je, kaže, tražena terapeutska masaža leđa, koja kod nas košta neuporedivo manje, a kvalitetnija je, što i klijenti priznaju.
Prezadovoljna brojem gostiju iz inostranstva je i Merima Tlanjanin, vlasnica frizerskog salona “Fantasy” u Sarajevu.
Kompletan tretman: Tokom ljeta, kaže, ima toliko mušterija iz dijaspore da ne stigne uzeti godišnji odmor dok oni ne otputuju.
“Tokom ljetnih mjeseci imamo zaista jako puno posla. Naše usluge su im toliko pristupačne da žene rade kompletne tretmane, koje su našim ljudima prevelik luksuz. Mogu slobodno reći da ih friziranje, koje podrazumijeva i šišanje, farbanje, pramenove, feniranje, kod nas za ta dva mjeseca košta gotovo kao jedan tretman tamo u inostranstvu. Dakle, to je njima džaba”, govori Tlanjaninova.
Građani iz dijaspore tokom odmora u BiH često se odlučuju i za tetoviranje.
Igor Pešić iz banjalučkog bodi-art studija “Tatoo” ističe da gastarbajteri čine značajan dio njihovih klijenata. Oni se odlučuju tetovirati kad dođu na odmore kako bi uštedjeli na tetovažama koje su u inostranstvu značajno skuplje.
“Oko 15 odsto naših klijenata su domaći građani, dok ostatak čine gastarbajteri i stranci. Gastarbajterima je bitno da jeftino prođu, a strancima da tetovaže budu urađene kvalitetno. Imamo puno mušterija koje namjenski dolaze iz inostranstva da bi se tetovirali”, kaže Pešić.
Da ljudi iz dijaspore pored salona za uljepšavanje posjećuju i domaće klinike potvrđuje i ginekolog Biljana Gojković, koja kaže da je primjetno da ljeti bude i pacijenata iz inostranstva, ali da to nije baš masovna pojava.
Iako su ginekološke usluge kod nas mnogo jeftinije, Gojkovićeva smatra da novac nije jedini razlog njihovog obraćanja domaćim ljekarima.
Problem sa kojim se susreću ljudi koji žive u inostranstvu, kako saznaje od pacijenata, je što ih tamo ljekari ne upućuju specijalistima, dok kod nas do specijalista mogu mnogo brže i jednostavnije doći.
Barijere: “Poznajem jednog prijatelja koji radi kao pedijatar i koji je imao iskustvo da mu žena koja živi u inostranstvu dovede veliku djecu i kaže mu da ih do tada nikada pedijatar nije pregledao. Dakle, ljudi kod nas nisu ni svjesni koliko povoljnosti imaju kada je u pitanju liječenje”, navodi ona.
Isto tako smatra da se ljudi obraćaju našim ginekolozima i ljekarima uopšte i zbog jezičke barijere jer im je lakše da objasne od čega tačno boluju i kakve simptome imaju.
Primjetan porast broja pacijenata iz inostranstva ljeti zabilježio je i Bojan Kozomara, oftalmolog klinike “Kozomara” u Banjaluci.
Kaže da je u periodu od juna do kraja avgusta puno pacijenata gastarbajtera, koji traže sve vrste usluga.
“Ti klijenti traže sve: od opštih pregleda do raznih vrsta operacija. Mislim da je novac presudan jer naše usluge koštaju 4-5 puta manje nego u inostranstvu. S druge strane, smatram da se nama obraćaju i zato što imaju više povjerenja”, navodi Kozomara.
I njegov kolega iz Bijeljine Vlajko Lukić, vlasnik očne ordinacije “Dr Lukić”, tokom godišnjih odmora ima više pacijenata iz inostranstva.
Kaže da je uvjeren da je osnovni razlog novac jer su usluge kod nas bar do 60 odsto jeftinije, a pacijentima je važno i lako sporazumijevanje.
“Mnogi naši ljudi koji žive vani ne znaju dobro jezik, pa i to može biti razlog zbog kojeg se obraćaju domaćim specijalistima. Jedna klijentkinja iz Francuske mi je rekla i da joj odgovara to što se kod nas pregled obavlja odmah, dok se tamo čeka i po šest mjeseci”, dodaje Lukić.
U ljetnom periodu ni klinike estetske hirurgije u BiH ne oskudijevaju klijentima. Prema riječima zaposlenih u jednoj banjalučkoj klinici, gastarbajterima se isplati da kod nas vrše plastične operacije jer su cijene zahvata znatno povoljnije.
S obzirom na njihova primanja, kako navode, naše im se cijene čak čine izuzetno niskim, a kvalitet usluga ne zaostaje ni u kom pogledu.
Iako je poznato da “stranci” praznike i godišnji odmor koristi i za posjetu stomatologu, stomatolozi tvrde da je taj trend u padu.
“Stomatološki turizam”: Radovan Perović iz ordinacije “Perović” kaže kako se prethodnih godina moglo znatno više osjetiti kada gastarbajteri dođu na godišnje odmore. Tada se, kaže, promet značajno povećavao.
“Što se tiče mušterija iz inostranstva, ove godine osjetimo da ih ima manje. Ranije je svake godine u ljetnim mjesecima bila navala gastarbajtera, ali očigledno da je ekonomska kriza uradila svoje i to se osjeti i u stomatološkoj branši”, rekao je Perović.
On ističe da mu je poznato da su neke turističke agencije u Srbiji u okviru svoje ponude nudile stomatološke usluge turistima, ali kaže da to kod nas još nije zaživjelo.
“Mušterije iz inostranstva najčešće se odlučuju za protetičke usluge u koje spadaju krunice, mostovi, navlake i proteze, koje u inostranstvu koštaju mnogo više nego kod nas”, kaže Perović.
Postavljanje krune od najkvalitetnijeg materijala, tvrdi, kod nas se plaća od 40 do 200 evra, dok ta cijena na primjer u Francuskoj iznosi oko 1.000 evra.
Vađenje zuba u privatnim ordinacijama košta samo oko desetak evra, dok ista stomatološka usluga u zemljama Evropske unije stoji i do 150 evra. U slučaju hirurških intervencija taj iznos dostiže i cijelih 500 evra.
Oralni hirurg Savo Kostadinović kaže kako nove generacije gastarbajtera više ne dolaze stomatolozima na ovim prostorima jer u zemljama iz kojih dolaze imaju kompletno zdravstveno osiguranje za razliku od njihovih roditelja. Oni u sklopu svog zdravstvenog osiguranja imaju i stomatološke usluge.
“Rijetki su slučajevi da nam dolaze stranci i većinu naših klijenata čine naši sugrađani. Nekada se dese izuzeci pa naiđu i stranci koji su uglavnom po nečijoj preporuci čuli da su ovdje stomatološke usluge jeftinije. Uglavnom svrate po povratku s mora, ako smo im usput”, kaže Kostadinović.
On se sjeća jednog slučaja kada je jedna njemačka porodica kampovala ispred njegove ordinacije kako bi jeftinije popravili zube.
“Ti Nijemci su noćili ispred moje ordinacije u svom vozilu, koje je imalo kampersku prikolicu. Njima se očigledno isplatilo čekati”, navodi Kostadinović. Nezavisne novine