LONDON, Britanski genetičari su napravili genetsku mapu pšenice i time otvorili mogućnost stvaranja novih sorti te žitarice, koje će donositi veće prinose, piše danas britanska štampa.
“Indiependent” na naslovnoj strani ocjenjuje da je riječ o najvećem napretku u proizvodnji žita još od prije 10.000 godina, kada su prvi ratari počeli da ga siju.
Najljepše od svega je što naučnici, koji su “mapirali” gene pšenice, svoje rezultate neće držati u tajnosti. Već danas će ih, kako su najavili, objaviti na Internetu, pa će stručnjaci koji rade na razvoju novih sorti širom svijeta odmah moći da koriste ovo dostignuće, kako bi došli do sorti koje su otpornije na bolesti i sušu.
Prinos pšenice po hektaru danas je tri puta veći nego u vrijeme starih Rimljana, ali u posljednjih deset godina prinosi stagniraju, a porast broja ljudi na planeti zahtjeva da se u naredne četiri decenije proizvodnja poveća za 50 odsto.
Mapiranje gena pšenice će biti od neprocjenjivog značaja za rješavanje problema nestašice hrane u budućnosti, rekao je “Indipendentu” jedan od stručnjaka koji su učestvovali u ovom projektu.
List napominje i da genom žita sadrži oko 17 milijardi “slova” (simbola azotnih baza koje čine genetski materijal), što znači da je čak pet puta veći od ljudskog. Tanjug
