BANJALUKA, Prema podacima jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa u Poreskoj upravi RS, u periodu od 1.1. do 31.7. ove godine naplaćeno je 663.045.144 KM prihoda fondova obaveznog osiguranja. Od tog iznosa, doprinosi za Fond PIO iznose 354.171.709 KM, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno 267.264.085 KM. Prihodi Javnog fonda za dječju zaštitu iznose 26.580.618 KM, dok je po osnovu nezaposlenosti naplaćeno 13.586.843 KM, a za zapošljavanje lica s invaliditetom ukupno 1.441.889 KM. U julu mjesecu ove godine naplaćeno je ukupno 101.941.331 KM doprinosa. Od toga se na Fond PIO odnosi 54.964.798 KM, na Fond zdravstvenog osiguranja 40.476.208 KM, a na Javni fond za dječju zaštitu 4.141.600 KM. Za nezaposlenost je naplaćeno 2.110.956 KM, dok je za zapošljavanje lica s invaliditetom naplaćeno 247.768 KM, podaci su s internet stranice Poreske uprave RS.
U toj instituciji nisu mogli konkretno da odgovore na pitanje koliko poslodavci u Srpskoj ukupno duguju po osnovu neplaćenih doprinosa.
– Stanje duga zaključno s julom ove godine po svim rješenjima prinudne naplate koja su u toku iznosi 235.597.702 KM. U prvih sedam mjeseci ove godine pokrenuto je 10.052 postupaka prinudne naplate i naplata po ovim postupcima iznosi 6.327.362 KM. Od tog iznosa, 1.502.828 KM odnosi se na doprinose na lična primanja – rekao je Mile Banika, v.d. direktora Poreske uprave RS.
On je dodao da se u evidencijama PURS utvrđene obaveze iskazuju u zbirnim iznosima po poreskim obveznicima.
– Obaveza po osnovu doprinosa shodno Zakonu o doprinosima nastaje u momentu isplate plata zaposlenim radnicima, tako da ukoliko nije došlo do isplate plata nema ni obaveze po osnovu doprinosa prema poreskim zakonima – kazao je Banika.
Za sve neisplaćene plate poslodavci pored neto ličnih primanja, zaposlenima duguju i doprinose na ta primanja, tako da se neobračunati i neuplaćeni doprinosi od strane isplatioca, odnosno poslodavaca ne prijavljuju i ne evidentiraju u PURS.
U Savezu sindikata RS ističu da je neophodna bolja kontrola naplate doprinosa, jer velik broj poslodavaca u Srpskoj ne isplaćuje plate radnicima, a samim tim ne uplaćuje ni doprinose za fondove obaveznog osiguranja. Radmila Jakšić, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, kaže da je anketa koju su proveli krajem prošle godine na uzorku od 30.000 radnika u 250 preduzeća, pokazala da više od polovine poslodavaca nije uplaćivalo doprinose.
– Riječ je o privrednim djelatnostima kao što su metalska industrija, saobraćaj, trgovina, grafička djelatnost i slično. Mnogim radnicima nisu uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje zbog čega ne mogu da ovjere knjižicu, kao ni doprinosi za Fond PIO, a posebno radnicima koji su već stekli uslove za penziju – navela je Jakšićeva. Ona je napomenula da u 17 odsto ili 42 preduzeća radnici nisu primili platu čak 12 mjeseci i da za isti period nisu uplaćeni doprinosi.
– Poreska uprava RS u čijoj je nadležnosti naplata doprinosa trebalo bi da nađe način da primora poslodavce da ispunjavaju svoje obaveze prema radnicima – istakla je Jakšićeva.
Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da zbog teške ekonomske situacije mnogi poslodavci, posebno u oblasti građevinarstva, zaostaju u ispunjavaju svojih obaveza.
– Novi način kontrole naplate ovih doprinosa od strane PURS koji se primjenjuje od početka godine, ne može poboljšati sistem naplate već samo napraviti bolji uvid u stanje. Jedini način da se stanje popravi jeste da se razvija i podrži privreda – smatra Milić.
Informacija o uplaćenim doprinosima
V.d. direktora Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, Borislav Radić, kaže da jedinstveni sistem naplate doprinosa omogućava da se ne može isplatiti plata, a da se ne uplate doprinosi.
– U ovaj registar unosi se kolika je plata radnika i da li poslodavac uplaćuje doprinose, a sve to prati PURS, dok se svakom radniku na kraju godine dostavlja infomacija o uplaćenim doprinosima – kazao je Radić. On je dodao da, prema Zakonu o doprinosima, svaki poslodavac mora da na platu uplati doprinose i ukoliko to ne uradi onda je riječ o radu na crno i zloupotrebi radnika. Fokus