Parlamentarci BiH godišnje zarade 100.000 KM i bez osvojenog glasa

Biti profesionalni poslanik jedno je od najisplativijih zanimanja u BiH

SARAJEVO, Poreski obveznici u Bosni i Hercegovini (BiH) su u 2009. godini izdvojili najmanje 4,4 miliona KM za plate i naknade 60 poslanika i delegata Parlamentarne skupštine BiH, pri čemu je više od četvrtine ove sume potrošeno za primanja samo 14 njih.
Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, najviše iznose u Parlamentu BiH naplatili su Branko Zrno, Mladen Ivanić i Drago Ljubičić. Svi su zaradili preko 100.000 KM.
Protekla godina bila je berićetna i njihovim kolegama Šemsudinu Mehmedoviću, Dušanki Majkić, Ademu Huskiću, Branku Dokiću i Iliji Filipoviću. Oni su primili između 96.000 i 99.500 KM. Tek nekoliko hiljada manje zaradili su Milorad Živković, Hazim Rančić, Husein Nanić, Slavko Matić, Muhamed Suljkanović i Adem Ibrahimpašić.
Polovina poslanika i delegata zaradila je iznose od 70.000 do 90.000 KM, a samo samo šest poslanika, koji nisu prihvatili profesionalni status u Parlamentu BiH, primili su između 8.000 KM i 38.603 KM.
Poslanici i delegati su i ove godine nastavili primati iste mjesečne iznose, iako Parlamentarna skupština BiH u 2009. nije usvojila ni polovinu od planiranih 126 zakona.
Osim plate za profesionalni angažman, poslaničkog paušala, dnevnica i honorara za rad u komisijama, oni su mjesečno dobijali i novac za najam stana u Sarajevu, naknadu za odvojeni život od porodice, a naplaćivali su i naknadu za posjetu porodici. Ove ali i neke druge privilegije propisane su Odlukom o načinu obračuna plaća i ostalih materijalnih prava poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH i Pravilnikom o drugim beneficijima koje su sami izglasali.
Primanja poslanika i delegata nisu uvjetovana njihovim učinkom u Parlamentu, niti brojem osvojenih glasova. Iako su neki od njih na Opštim izborima 2006. godine osvojili više desetina hiljada glasova, ima i onih koji su u Parlament BiH ušli bez ijednog glasa ili samo sa nekoliko stotina ili hiljada glasova.
Delegati mogu biti izabrani u Parlament, a da niko od građana ne glasa za njih. Izborni zakon BiH precizira da 15 delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH biraju Parlament Federacije BiH i Narodna skupština RS.
Dragi Ljubičiću iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tako nije trebao ni jedan glas građana da uđe u Parlament i da prošlu godinu završi sa prihodom od 100.099 KM. Centralna izborna komisija nema podataka o Ljubičićevim glasovima. Branko Zrno iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH je na izborima osvojio 915 glasova, iako mu ni to nije trebalo za primanja od 103.855 KM.

  .
Plata po Ustavu BiH
Na samom kraju četverogodišnjeg mandata neki od poslanika sa kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da oni nisu sebi određivali primanja u Parlamantu BiH.
Međutim, u izvještaju o radu Parlamenta BiH Centri civilnih inicijativa (CCI) navode da je prošle godine nekoliko puta propao pokušaj da se smanje plate poslanika. Članovi Parlamenta su se pozivali na potrebu izmjene Ustava BiH, koji propisuje da se plate funkcionera u institucijama BiH ne mogu smanjivati za vrijeme trajanja njihovog mandata. CCI međutim navodi da su poslanici i delegati lako mogli izmijeniti ovu ustavnu odredbu, da je za to postojala volja u Parlamentu BiH.
Uprkos tome što je jedan od najbolje plaćenih poslanika i delegata sa ukupnim primanjima od 102.099 KM, Mladen Ivanić, lider Partije demokratskog progresa (PDP) je u 2009. godini imao najviše izostanaka sa sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH – odsustvovao je sa sedam od 18 sjednica.
Iako je svoje izostanke opravdao Ivanić je u 2009. godini naplatio puni iznos paušala (naknada za obavljanje poslaničke i delegatske dužnosti) u visini od 9.190 KM, a isplaćena mu je i plata u ukupnom iznosu od 61.965 KM. Naplatio je Ivanić i 1.888 KM toplog obroka, 3.600 KM naknade za odvojen život, 6.000 KM za smještaj i 5.712 KM za rad u komisijama. Dobio je i regres od 586 KM, te naknadu za posjetu porodici u Banjoj Luci od 5.952 KM. Isplaćene su mu i dnevnice za putovanja u zemlji i inostranstvu u iznosu od 5.314 KM, te pomoć za slučaj teške bolesti (infarkt) od 1.890 KM.
Ivanić, koji je u Dom naroda BiH ušao sa 2.989 glasova osvojenih na Opštim izborima 2006. godine, kaže da plan rada Parlamenta BiH nije zavisio od njega, te da je on radio onoliko koliko je rukovodstvo Parlamenta zahtijevalo. Prema Ivaniću primanja poslanika bi mogla biti i niža, a smanjenje plate za njega ne bi bio problem.

.
Odvojeni od porodica
Plata je samo dio ukupnih primanja poslanika i delegata. Članovi Parlamenta BiH koji nemaju prebivalište u Sarajevu ostvaruju pravo na 400 KM mjesečne nadoknade za odvojeni život od porodice, 500 KM na ime rente za stan, a plaćeni su im i troškovi za posjetu porodici, koji zavise od kilometraže.
Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Husein Nanić je za posjetu porodici u Bužimu u prošloj godini primio 11.142 KM, dok su susreti poslanika Demokratske narodne zajednice (DNZ) Rifata Dolića i njegove porodice u Velikoj Kladuši koštali poreske obveznike BiH 11.130 KM.
Nanić je iste godine izostao sa tri sjednice Predstavničkog doma, a Dolić sa šest. Obojica su opravdali odsustvo, ali i naplatili po 9.190 KM paušala.
Nanić i Dolić kažu da su opravdali svoja primanja, te da su njihovi troškovi za posjetu porodici veći od drugih poslanika zato što oni putuju dalje.
Međutim, Dolić ipak kaže da poslanici imaju velika primanja: “Smatram da je primanje i moje i svakog drugog poslanika nerazmjerno i učinku i sadašnjoj situaciji koja je u BiH”.
Jadranka Korać, šef Službe za finansije Parlamentarne skupštine BiH kaže da poslanici imaju pravo četiri puta mjesečno putovati do svog mjesta prebivališta i da su im ti troškovi pokriveni iz budžeta. Ova naknada se obračunava za upotrebu vlastitog automobila, tako što se množi broj kilometara sa 20 posto cijene litre goriva.
Poslanici koji ne koriste naknadu za odvojeni život i smještaj imaju pravo na naknadu za korištenje vlastitog vozila kada god dolaze u Parlament, objašnjava Korać.
Oni koji to žele mogu unajmiti i ličnog vozača po vlastitom izboru. Njemu se iz budžeta, uz dnevnicu od 100 KM, plaća i hotelski smještaj.
U Revizorskom izvještaju Parlamenta BiH navodi se da je za korištenje ličnih vozila u službene svrhe prošle godine potrošeno 252.116 KM.
Revizori su preporučili Parlamentu da prekine praksu  angažovanja vozača po ugovorima o djelu, dok se ove vrste naknade ne regulišu zakonom. Oni su kritikovali to što se naknade vozačima isplaćuju gotovinski.
Mirko Okolić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) je na sjednice Parlamanta BiH dolazio svojim vozilom. Okolić ne koristi naknadu za odvojeni život, smještaj i posjetu porodicu, ali je koristeći pravo na nadoknadu troškova korištenja privatnog automobila u prošloj godini naplatio 6.317 KM.

.
Komisije donose i 12.000 KM
Jedan od značajnijih prihoda parlamentaraca čine naknade za rad u raznim komisijama. Zajednička komisija za administrative poslove Parlamenta BiH je u septembru prošle godine donijela odluku da se poslanicima isplaćuju naknade samo za rad u ad hoc komisijama, odnosno onim koje rade po potrebi i u ograničenom periode.
“Zajednička administrativna komisija je utvrdila visinu naknade za ad hoc komisije od  498,10 KM mjesečno i taj se iznos nije mijenjao od 2008. godine”, kaže Jadranka Korać.
Uprkos ograničenju neki poslanici su uspjeli zaraditi dosta novca  u komisijama. 
Vinko Zorić, delegat HDZ-a 1990 je za rad u komisijama naplatio 12.257 KM, što je nešto više od 15 prosječnih plata od 802 KM u BiH u prošloj godini. Njegove kolege iz poslaničkih klupa, Ilija Filipović iz HDZ-a i  Dušanka Majkić iz SNSD-a zaradili su u komisijama 9.912 KM, odnosno 9.591 KM.
Dnevnice za putovanja su još jedan izvor prihoda za poslanike i delegate. Tokom prošle godine najviše su zaradili Branko Zrno sa 7.025 KM, dok su Azra Hadžiahmetović, Milorad Živković, Mladen Ivanić, Milica Marković i Ivo Miro Jović primili ukupne iznose veće od 5.000 KM.
Visoke prihode u prošloj godini poslanici nisu mogli opravdati rezultatom Parlamenta, niti vremenom provedenim u poslaničkim klupama.
CCI je u svom istraživanju pokazao da su poslanici i delegati Državnog parlamenta u 2009. godini usvojili 42 posto zakona u odnosu na plan koji su sami sebi postavili. Bh. parlamentarcima  je u prosjeku za usvajanje jednog zakona trebalo 104 dana, odnosno skoro tri i pol mjeseca od ulaska zakona u proceduru do njegovog konačnog usvajanja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH
Parlamentarna skupština BiH je u prošloj godini usvojila 62 zakona, dok je Narodna skupština Republike Srbije u istom periodu usvojila 264. Tako je mjesečni prosjek srbijanske skupštine 22 zakona, a bh. 5,1. Državni poslanici BiH znatno zaostaju i za kolegama iz Hrvatske – Sabor Republike Hrvatske je u 2009. godini usvojio 223 zakona, što je za tri i pol puta više od Parlamentarne skupštine BiH.
CCI je također izračunao da su poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na 26 plenarnih zasjedanja utrošili ukupno 199,5 sati, što je blizu 25 osmosatnih radnih dana. Delegati Doma naroda su na 18 održanih plenarnih sjednica utrošili ukupno 70,5 sati, odnosno 9 radnih dana.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo