Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Kuzmić: Odgovorni za loše stanje u „Šumama“ moraju snositi posljedice

    6. Decembra 2025. — 11:16

    Dan D za prelaz Gradiška: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

    6. Decembra 2025. — 10:27

    Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

    6. Decembra 2025. — 10:14

    Gordan Pavlović planira da kupi sva komunalna preduzeća u BiH

    6. Decembra 2025. — 10:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Privatne benzinske stanice biće uključene u snabdijevanje tržišta u Srbiji

    6. Decembra 2025. — 08:02

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Srdić: Građani nasjeli na marketinške trikove trgovaca

    6. Decembra 2025. — 14:31

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    U oktobru broj turista u BiH veći nego u u istom mjesecu lani

    6. Decembra 2025. — 12:25

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Privatne benzinske stanice biće uključene u snabdijevanje tržišta u Srbiji

    6. Decembra 2025. — 08:02

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    U slučaju pljenidbe ruske imovine ugrožen i evro

    6. Decembra 2025. — 13:30

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Slab interes za reprogram

Slab interes za reprogram

capital.bacapital.ba10. Augusta 2010. — 06:457 komentara4 minute čitanja

BANJALUKA, Reprogram plasiranih kredita građanima i preduzećima, kao jedna od mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize, čini se nije naišla na veliko interesovanje. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, reprogram kredita u prva tri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj zatražilo je svega 445 subjekata. Od toga broja, banke su odobrile 299 zahtjeva u iznosu od oko 80 miliona KM.
– Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva, 82 se odnose na pravna lica kojima je odobren ukupan reprogram od 78,3 miliona KM, dok je na osnovu odobrenih zahtjeva 225 fizičkih lica reprogramiran iznos od milion i po KM – navodi se iz ABRS.
U bankama uglavnom nerado govore na ovu temu, te navode da je broj zahtjeva klijenata za reprogram zanemariv u odnosu na broj onih koji uredno otplaćuju svoje kredite.
– Poštujući odluku Agencije za bankarstvo RS, naša banka nastoji maksimalno izaći u susret klijentima, kako bi im pomogla u prevladavanju eventualnih poteškoća upravo odobravanjem reprograma ili moratorijuma kreditnih zaduženja, bez razlike da li se radi o fizičkom ili pravnom licu. Ipak, govoreći generalno o interesovanju naših klijenata za reprogramom, prevladavaju zahtjevi fizičkih lica, jer su banke već krajem prošle godine počele s primjenom reprograma zaduženja ove kategorije klijenata. Proces reprograma kod pravnih lica počeo je nešto kasnije i složeniji je, jer podrazumijeva i sistematičniji pristup procijene klijenta i njegovih mogućnosti u procesu reprograma. Kod preduzeća se radi o pojedinačno mnogo većim iznosima zaduženja, u odnosu na zaduženja fizičkih lica – rekla je Marina Marjanović, portparol Fokls banke a.d. Banja Luka.
U Novoj banci a.d. Banja Luka kažu da je broj zahtjeva za reprogram kredita, kao i za moratorijum, bio zanemariv u prošloj godini, kao i u ovoj, iako se može primijetiti blagi porast u prvoj polovini 2010. godine.
U Rajfajzen banci d.d. Sarajevo navode da je primijetan trend blagog rasta zahtjeva i za reprogramom i za moratorijumom. Posebno naglašavaju da prilikom ovakvih zahtjeva banka vrši detaljnu analizu klijentovog poslovanja, provjeru uzroka nastanka problema u otplati duga, kao i procjenu budućeg poslovanja i mogućnosti budućeg servisiranja kredita.
– Na osnovu realne procjene navedenog i u skladu s propisima bankarskih agencija, banka donosi odluku o reprogramu ili moratorijumu – rekla je Džeilana Ferhatbegović, portparol Rajfajzen banke.
Predsjednik Udruženja banaka BiH, Radovan Bajić, ističe da je broj reprogramiranih kredita veći nego što pokazuju podaci ABRS, jer dogovor za duži rok otplate kredita između klijenta i banke oduvijek postoji i nije uvijek identičan uslovima koje je propisala Agencija.
– Osim toga, treba imati u vidu i obaveze banaka, koje bi, ako bi uvijek odobravale reprogram, dovele u pitanje svoju likvidnost i ispunjavanje obaveza prema deponentima. To su dvije strane iste medalje. Takođe, ni reprogram nije uvijek najsrećnije rješenje, pa klijenti nastoje da im ovo bude posljednja opcija koju će iskoristiti – rekao je Bajić.
Slabo interesovanje fizičkih i pravnih lica za reprogram kredita Aleksandar Ljuboja, predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju ekonomista “Swot”, pronalazi u brojnim razlozima.
Ova mjera prvo nije bila dovoljno promovisana, a kad su saznali za ovu mogućnost, građani su je slabo koristili zbog postojanja unutrašnjih rezervi za sanaciju dugovanja. Takođe, ne treba zanemariti ni dozu ponosa i stida koji je prisutan u našem miljeu. Građani se često kreditno zaduže u drugoj banci kako bi pokrili postojeći dug, pa tako na neki način sami sebi prave reprogram. Kod preduzeća uzrok treba tražiti u lošim finansijskim pokazateljima, zbog kojih ne mogu ispuniti ulove za reprogram – objasnio je Ljuboja.
Zahtjevi do kraja godine
Banka može na zahtjev fizičkog ili pravnog lica izvršiti reprogram svih njegovih kreditnih obaveza po kojima dužnik nema kašnjenja duže od 90 dana izuzev odobrenog prekoračenja po tekućem računu koji ne može biti predmet reprograma. Da bi mu bio odobren reprogram, fizičko lice mora dokazati da je izgubilo posao bez lične krivice, da mu je smanjena plata za najmanje 20 odsto, ili da kasni najmanje tri mjeseca. Reprogram pravnom licu se odobrava ukoliko dužnik dokaže da je solventan, te da će u narednom periodu redovno izmirivati svoje obveze. U postupku reprograma kreditnih obaveza banka može produžiti krajnji rok za otplatu kredita najmanje 12 mjeseci, čime se smanjuju rate kredita. Fizičkim licima reprogram se vrši na kredite do 70.000 KM ili na stambene kredite bez obzira na iznos. Zahtjevi za reprogram mogu se podnositi do kraja ove godine. Fokus

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBrisel razmišlja o uvođenju novih poreza
Sljedeći članak Povrće i voće skuplje do 50 odsto

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Ovo su najjeftinija skijališta u Evropi

TRGOVINA 11 minuta čitanja

Srdić: Građani nasjeli na marketinške trikove trgovaca

7 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. New approche 10. Augusta 2010. 09:18

    Ovo mi je najbolja izjava da se gradjani stide da reprogamiraju dug.. hahah.. Ljudi procitajte, recenica se nalazi iznad zadnjeg naslova Zahtjevi do kraja godine..

    Odgovori
  2. New approche 10. Augusta 2010. 09:21

    I morate dokazati privatnoj banci da ste izgbuili posao.. i to ne svojom krivicom, hahah.. kakave su ovo nebuloze ?????

    Odgovori
  3. Bojan B. 10. Augusta 2010. 10:19

    Evo prijedloga za bankare, neka posalju svim svojim komitentima dopis u kojem se vide mogucnost za reprogram vec realizovanih kredita na godinu dana.
    Tako da ce se izbijeci mogucnost da ljudi ne budu upoznati tj. obavjesteni..

    Odgovori
  4. bosman 10. Augusta 2010. 11:40

    Takoje Bojane. Oni samo pričaju priče. Neka iznesu uslove moratorijuma i reprograma kredita /period otplate, visina kamate, troškovi postupka/ pa da vidimo onda koliko će ih ići u taj posao. Ja bih rado smanjio ratu kredita ali nisu mi dostupne informacije. Oni hoće da im se dođe na noge i da ih molite.

    Odgovori
  5. rakovic 10. Augusta 2010. 11:43

    DOŠAO HUSO KUĆI SA POSLA I KAŽE ŽENI: “FATO NEĆU VIŠE IĆI NA POSAO!”

    KAŽE ONA NJEMU:”ŠTO?”

    KAŽE ON: “MA NEĆU NEMA PARA!”

    KAŽE ONA NJEMU:”E MOJ HUSO ZNAŠ LI TI KOLIKO IMA LJUDI U BOSNI KOJI NEMAJU NI POSAO!”

    Odgovori
  6. optical 10. Augusta 2010. 12:37

    Aco Ljuboja je Džombićev šurijak i ovaj ga neviđeno gura mada je Ljuboja ekstremno tanak po pitanju struke što ovakva izjava i potvrđuje. Čak su ga ugurali u UO RARS-a koji se od tada raspada. Ljude je sramota tražiti reprogram ali ih nije sramota da njihovi kumovi, prijatelji i rođaci vraćaju njihove kredite. Ovi stručnjaci i dalje tvrde da nam nikada bolje nije bilo. Još nisu saopštili gdje ova elita kupuje kruh na ljebac pa da i ostalima bude sve leeepo.

    Ovaj reprogram je vrlo skupa zabava. Pošto se mjenjaju elementi ugovora potrebna je nova notarska obrada koju plaća naravno podnosilac zahtjeva. Nije dozvoljeno aneksiranje postojećeg ugovora. Pored ovoga ako je bila hipoteka ponovo se mora raditi procjena što je dodatni trošak.

    Odgovori
  7. jazavac 10. Augusta 2010. 16:06

    Aco Ljuboja je iskusan bankar i veliki gospodin, a nema veze sto mu je ministar surjak. Mislim da niste u pravu. A sta je RARS?

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Kuzmić: Odgovorni za loše stanje u „Šumama“ moraju snositi posljedice

6. Decembra 2025. — 11:1622 minute čitanja

Svi moraju da preuzmu odgovornost. I mi ćemo kao ministri podnijeti izvještaj premijeru, kaže Kuzmić

Dan D za prelaz Gradiška: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

6. Decembra 2025. — 10:27

Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

6. Decembra 2025. — 10:14

Gordan Pavlović planira da kupi sva komunalna preduzeća u BiH

6. Decembra 2025. — 10:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.