LONDON, Rusija je donijela odluku da, zbog požara koji su joj desetkovali ovogodišnji rod pšenice, ograniči njen izvoz, pa britanski dnevnik “Fajnenšel tajms” u svom današnjem izdanju pita prijete li svijetu novi neredi zbog poskupljenja hrane?
List konstatuje da još nije nastupila repriza dešavanja od prije dvije do tri godine, ali upozorava da bi najbrži rast cijene pšenice u posljednje četiri decenije vrlo brzo mogao da preraste u nezauzdanu spiralu koja bi mogla da se pređe i na druge žitarice i dovede do vrtoglavog rasta cijena u maloprodaji.
Britanski list navodi da je svijet danas u boljem položaju nego što je bio 2007. i 2008. godine kada su, zbog rekordnih poskupljenja hrane, u brojnim zemljama u razvoju, od Haitija do Bangladeša, izbili neredi.
Prvenstveno, globalne zalihe žitarica, koje su, poslije niza loših žetvi prije dvije do tri godine bile na rekordno niskom nivou, sada se mogu nazvati zavidnim, a to posebno važi za američke farmere u čijim je silosima rekordnih 30 miliona tona pšenice.
Međutim stručnjaci upozoravajui da bi “panična” kupovina i zabrane izvoza mogla dodatno pojačati rast cijena, podstaknuti špekulativne poslove i svijet uvesti u krizu sličnu onoj od prije par godina.
“Fajnenšel tajms” zaključuje da je ironija u tome što globalna ekonomska kriza umanjuje vjerovatnoću izbijanja krize hrane jer smanjuje globalnu potražnju za prehrambenim produktima a prije svih stočnom hranom.
Poslije objavljivanja ruske odluke neki od najvećih svjetskih uvoznika pšenice, od Egipta do Bangladeša,krenuli su u pronalaženje alternativnih snabdijevača.
List paniku u redovima kupaca tumači sve značajnijom ulogom Rusije kao jednog od najvećih globalnih izvoznika pšenice i drugih žitarica te činjenicom da je najgora suša koja je pogodila tu zemlju za više od jednog vijeka mnoge zatekla nespremne.
“I dok se države i kompanije trkaju nastojeći da nabave pšenicu po cijeni i za 80 odsto većoj nego što je bila prije samo mjesec i po dana, potrošači će neminovno na svojoj koži osjetiti posljedice aktuelne situacije, prije svega oni u siromašnijim zemljama u kojima cijena hljeba čini popriličan dio kućnog budžeta”, ističe “Fajnenšel tajms”.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
sreća pa mi nemamo problema sa tim, ima hrane u izobilju i što Alchajmerovac iz udruženja potrošača reče čak su i cijene ostale u prošlogodišnjim okvirima. dajte recite mi gdje Vi gospodine Petroviću kupujete namirnice po prošlogodišnjim cijenama? Zar ne možete kupiti svesku, običnu školsku malu, mekih korica, kupiću Vam ja ako nemate novaca, jest da u ovoj Vašoj državi nemam ni posla ni socijalne pomoći niti bilo kakvih beneficija, a ona tako lijepa i tako naša jedva čeka da ne platim nešto da mi uzme i ovo nepokretnosti što imam, jer komunalno i vodu morate platiti,nikad Vam je isključiti neće kao struju, bez obzira što vode i onako nemam već 15 godina,a oni računaju paušalom, pa ih briga za tim, elem pa da u tu svesku upišete bar ove godine cijene voća, povrća, komunalija i dr. pa biste vidjeli kolika je ustvari inflacija u RS. Ako je realna plata u 6 mjesecu manja za 1.7% od prošlomjesečne, koliko je to u odnosu na prošlogodišnju? negdje oko 5-7%, otprilike, realna naravno?! kad tu dodate poskupljenje cigareta od 40% u prosjeku, keksa i vafla od 10-15%, el.energije od 25%, smanjenje broja zaposlenih realno od oko 5-8%, povećanje cijena sezonskog voća i povrća u prosjeku za preko 30%, jer uzmimo samo za primjer da je lubenica prošle godine 20.07. imala cijenu od 0,50KM a evo još i danas je u Prijedoru prodaju po 1,00KM to je 100% razlika, množite sa brojem dana i prosječnom dnevnom potrošnjom!? Paradajz je prošle godine 01.08. bio 1,00-1,50KM za kilogram, naravno sve se odnosi na cijene u maloprodaji, a danas je 2.00-2.50KM, kruške po 3,00-3,50KM, a lani 2,00-2,50KM?!
pitam se na čijem ste platnom spisku, ali mogu pretpostaviti.
Licemjerno je što na kraju jučerašnjeg intervjua za Srpsku danas ako se ne varam, kažete da postoji Zakon o ograničenju marži i da je to suština, da će nam to nešto pomoći, samo da institucije koje sprovode kontrolu odrade svoj posao. Pa zar se za ovoliko vremena od donošenja te antiustavne uredbe Vlade RS na čelu sa velikim humanitarnim borcem Miloradom, niste obratili nekom stručnjaku iz oblasti ekonomije ili bar prava, pa da Vam objasne, kao prvo da ta Uredba osim što je protivna tržišnoj ekonomiji i slobodnom formiranju cijena ( koje se Milorad naš lijepi uvijek sjeti samo kad su njegovi naftaši u pitanju), zatim da uredbu vlada donosi samo u uslovima kad skupština nije u mogućnosti da zasjeda,a hitno se mora donijeti nekazakonska regulativa(obično u ratu i vanrednim situacijama), zatim da uredba važi isključivo do prvog zasjedanja skupštine i onda se razmatra nacrt i usvaja ili odbacuje navedeni Zakon, u ovakvim uslovima Uredba nema pravni efekat i može se u svako doba oboriti na Ustavnom sudu RS, zatim i da ima osnova i da svo to stavimo po strani maksimalan rok važenja Uredbe je 6 mjeseci ili u najgorem slučaju, ako nisu ispunjeni uslovi za održavanjem sjednice Skupštine onda godinu dana ali to je takođe u domenu ekstra vanrednih situacija i njeno produžavanje se objavljuje u SL.G.RS.
Ekonomista, nezavisni(koji nije na platnom spisku Vaše “firme”) bi Vam pojasnio šta znači 8% za preduzetnički sektor, a kakva je njegova svrha gledano iz ugla potrošača-minorna. Znate li da taj sistem pogoduje velikim stranim tržnim centrima, a uništava domaće, male i srednje preduzetnike, naročito one koji ne uvoze robu, nego je nabavljaju preko posrednika? Vi možete kod malih vršiti kontrolu i imati uvid u realno stanje jer je dobavljač u BiH, ali veliki i strani uvoze sami, nabavljaju robu po fiktivnim cijenama i ostvaruju veliku maržu, a istovremeno uvoze pod kapom jedne firme-veleprodaje, pa preprodaju takođe svojoj kćerki firmi-maloprodaji.
ne mislite li da bi bolje bilo čuvati 20hiljada malih trgovačkih radnji sa po 2-3 zaposlena nego jedan “Pevec” ili tri četiri? Da li znate koliko je katanaca na malim trgovinama razne robe stavljeno onog dana kada je Predsjednik vlade presjekao vrpcu ispred “Pevec”-a samo u Budžaku i okolini?
Na kraju, da li bi se složili sa mnom da ako već postoji Uredba o ograničenju marži, istu bi trebalo primjeniti na osnovni energent od čega sve kod nas zavisi, a to je gorivo. To je osnovni element kod određivanja svih cijena koštanja u privredi RS i ubjedljivo najveći. Kada bi gorivo bilo jeftinije 5%, hljeb, prehrambena roba, voće i povrće, te sve što proizvedemo na našim poljima imalo bi manju ulaznu cijenu, te bi onda imalo većeg efekta i na izlaznu cijenu, ne možete na outputu vršiti korekcije u ekonomiji, input je mjesto odakle sve kreće i tu je neophodan uticaj vlasti, ako već ima potrebe za korekcijom sa te strane,a definitivno ima.
da li se slažete sa mnom da jeftiniji energenti i manja davanja državi siromašnima omogućuju preživljavanje, ali i privredi veću potrošnju, dakle efikasnije poslovanje, od toga bi svi imali koristi ili da preformulišem, više ljudi bi imalo manju korist, nego sad kad malo ljudi ima veliku korist.
Ja ne radim nigdje, ali moje dvije diplome mi daju za pravo bar na blogovima da kažem šta mislim, ne insistiram na tome da sam u pravu, ali budimo realni.
slažem se sa gospodinom prije