BEOGRAD, Na tržištu Srbije građanima se nudi veliki izbor mogućnosti za štednju i ulaganje zarađenog novca, kaže konsultant Dragan Kostić.
On objašnjava da od toga da li im je važnija sigurnost, ili veći rizik, zavisi i izbor načina na koji će građani taj novac čuvati ili ulagati.
“Ako insistirate na sigurnosti, vi nećete imati velike profite. Kod nas je vrlo izvjesna i sigurna štednja kod banaka. Kamate nisu visoke, ali je sigurnost praktično zagarantovana”, rekao je Kostić, konsultant za poslovne rizike i krizne situacije.
On je, međutim, dodao da tu treba biti pažljiv jer banke nude veliki izbor kako bi pridobile klijente i svoje ‘ponude’ pakuju kako bi bile što privlačnije. Kostić je podsjetio da je nekada postojala jednostavna ponuda i da je kriterijum bio samo – visina kamate na štednju, ali je danas situacija znatno drugačija.
“Sada imate druge dodatne uslove – imate rastuću kamatu, koja nije linearna, zatim mogućnost da uzmete unaprijed kamatu, ili dio kamate. To su sve načini na koje bankari ‘pakuju’ svoj proizvod u želji da on izgleda što primamljivije. A šta se iza toga krije to je stvar određene procjene”, rekao je Kostić.
Od edukovanosti građana, ali i njihovih preferencija, zavisi i izbor osiguravajuće kuće, penzionog ili investicionog fonda. Kada je riječ o fondovima, dodao je on, situacija je slična. “Svi fondovi ne samo kod nas, već i većem dijelu svijeta su bili u krizi. Ta kriza polako prolazi i fondovi se oporavaljaju i pružaju bolje šanse građanima”, kaže on.
Imajući u vidu da će mnogi zaposleni u javnom sektoru uskoro dobiti otpremnine koje bi, možda, željeli da ulože u neki biznis, savjet koji im daje Kostić je – da osmisle dobru poslovnu ideju i program i konkurišu za neki od programa kod Nacionalne službe za zapošljavanje, ili za kredit kod Fonda za razvoj.
“Osnov svakog biznisa je dobra ideja i dobar program. Udruživanje je, takođe, jedan od elemenata koji nije kod nas mnogo korišćen, pogotovo kada se radi o ljudima koji su radili u istoj firmi i branši”, rekao je on i dodao da bi najbolje bilo da grupa ljudi koja je zajedno radila na starom poslu, pokuša zajedničkim kapitalom da započne novi posao.
Ulaganje novca na berzi nije bilo aktuelno, kao ni ulaganje u investicione fondove. Ove godine nastavlja se trend štednje u devizama, a preporučuje se i štednja u dinarima i penzionim fondovima koji su se pokazali kao izuzetno izdržljivi, ako se ima u vidu dugoročnost ulaganja.
Naime, ulaganje u penzione fondove je dugoročno i ne postoji mogućnost povlačenja sredstava pre napunjene 53 godine. Takođe, očekuje se i oporavak akcija preduzeća na berzi.
Najsigurnija štednja je, kako smatraju mnogi stručnjaci, štednja u zlatu, a da je to zaista tako potvrđuje i nedavni primjer iz svijeta, tačnije iz Abu Dabija, gdje je uprava u jednom hotelu instalirala bankomat koji novac menja za zlato. Tanjug
