Poplave donose poskupljenja hrane

BANJALUKA, Vremenske nepogode, koje su posljednjih nekoliko mjeseci više puta zahvatile veći dio BiH, prouzrokovaće da prinos voća, povrća i žitarica u našoj zemlji bude znatno umanjen, što će direktno uticati na cijene tih proizvoda, upozoravaju u udruženjima za zaštitu potrošača.

Nepovoljna klima uticala je negativno na pšenicu, koja bi mogla da poskupi za oko deset odsto, što bi, smatraju u nevladinom sektoru (NVO), trebalo da dovede na poskupljenja hljeba. Strahuje se, takođe, da će zbog nedostatka žitarica i stočari morati da poskupe svoje proizvode, tako da ćemo, prema procjenama, i meso kupovati po višim cijenama.
Poljoprivredni potrošošači kažu da su padavine smanjile i prinos povrća, tako da se očekuje da ćemo i za paradajz, paprike ili pasulj, ovog ljeta i jeseni, trošiti više novca nego godinu ranije.
Ni voćari nisu prošli mnogo bolje, jer je nevrijeme, praćeno gradom, u nekoliko krajeva osiromašilo i ovu poljoprivrednu kulturu, što će, takođe, predstavljati udar na džepove građana.
Dok poljoprivrednici sabiraju štete nastale poplavama, vlažnim vremenom i olujama praćenim gradom, zbog velike količine propale ljetine u panici su i predstavnici udruženja za interes potrošača. Problem više vide u činjenici da zbog sličnih klimatskih faktora u okruženju, voće, povrće i pšenicu nećemo moći po povoljnim cijenama uvesti ni iz drugih zemalja.
Poskupljenja neminovna
U NVO sektoru ističu da će posljedice nevremena koje je uticalo na usjeve, osim na vlastitom džepu, građani osjetiti i u smislu lošeg kvaliteta plodova.
“Čak i suše koje su se dešavale na drugom kontinentu imale su uticaj na cijene u našoj zemlji, što je vrlo interesantna situacija. Sigurno da će vremenske nepogode koje su umanjile prinose uticati i na cijene, ali i na kvalitet plodova. Imamo naznaka da će i cijena energije rasti u drugoj polovini godine, tako da će sigurno biti poskupljenja”, kaže Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, koji je mišljenja da su i sada prehrambeni proizvodi, imajući u vidu standard građana, skupi.
Prisjeća se Lakota vremena kada je stanovništvo tokom ljeta na trpezi imalo povrća i voća u izobilju, koje je, kako kaže, za brojne sada samo “pusta želja”.
“U boljim vremenima, kada je sezona u ‘jeku’, ljudi su sebi mogli da priušte voće i povrće, makar za jedan obrok dnevno, a sada je pitanje da li ga svaka druga porodica ima jednom u 10 dana”, ističe Lakota.
I Milan Kozić, direktor Udruženja “Potrošač” iz Prijedora, takođe strahuje da će veliki broj kišnih dana u našoj i okolnim zemljama prouzrokovati da žitarice ne budu dovoljno kvalitetne, što bi, kako kaže, moglo dovesti do poskupljenja hljeba.
“Srbac, Gradiška i Lijevče polje bili su kompletno pod vodom, a šta će biti s usjevima, teško je reći. Ako rod voća, povrća i žitarica bude manji, onda će ti proizvodi poskupiti. Ako u regionu bude isto, a vrijeme tome ide u prilog, doći će sigurno do poskupljenja”, kaže Kozić.
Višegodišnji oporavak
S njim se slaže i Danijel Malić, izvršni direktor u Udruženju “Plava sfera”, koji takođe navodi da postoji mogućnost da dođe do poskupljenja proizvoda koje dobijamo od poljoprivrede.
“Ako se desi, na primjer, da poskupi brašno, odmah će i pekari reći da imaju razloga da poskupe peciva”, zaključuje Malić.
Štete nastale usljed vremenskih nepogoda najviše su, ipak, pogodile poljoprivrednike, koji gubitke još sabiraju, i tvrde da će, pošto nadležni nemaju sredstava da im pomognu, morati sami da se obeštete. Za to što će hrana poskupjeti, najviše krive resorna ministarstva.
Širom naše zemlje zasijane obradive površine, brojnih poljoprivrednih proizvođača, već su nekoliko puta bile pod vodom, što im je, tvrde, nanijelo gubitke od kojih će se finansijski oporavljati narednih nekoliko godina.
Oni poljoprivrednici koji nisu imali problema izazvanih poplavama takođe su gledali u nebo, jer je nevrijeme praćeno gradom, ponekad i veličine jajeta, uništilo sav njihov trud i novac koji su uložili.
Najteže pojedinim poljoprivrednicima pada to što se, kako kažu, dok su korak od bankrota, nadležni bave kalkulacijama, a o nadoknadi štete se ne izjašnjavaju.
Da vremenske prilike ove godine ni u najmanju ruku nisu bile blagonaklone poljoprivrednim proizvođačima ustvrdio je i Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, koji kaže da su štete ogromne, ali ne i konačne, jer meteorolozi ne najavljuju trajnu stabilizaciju vremena.
Pšenica propada
“Poplave i oluje negativno su uticale na pšenicu, koja je praktično pred žetvom. Ona će ‘polijegati’. Poplave negativno utiču i na kukuruz, a i kiša donosi bolesti grožđu. Kako god, ali nije dobro”, kaže Jeleč.
Sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH pažnju skreće na resorna ministarstva koja, kako tvrdi, nemaju novac da obeštete ratare i voćare. Kaže da je već izvjesno da će poljoprivrednici sami snositi svoje troškove.
“Nema rezervnih fondova, niti se ikad predviđaju veća namjenska sredstva za ovakve slučajeve. Lokalne zajednice mogu, ako proglase vremenske nepogode, obeštetiti poljoprivrednike, ali i ako pomažu, bude to simbolična pomoć”, ustvrdio je Jeleč.
On smatra da poljoprivrednici u našoj zemlji nemaju dovoljno velike prihode kako bi osigurali imovinu. Zbog toga moraju, kada usjevi propadnu, sami da se snađu.
Pojedine lokalne zajednice, tvrdi sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, “taktiziraju”, odnosno izbjegavaju proglašavanje vremenskih nepogoda, kako ne bi morale da obeštete poljoprivrednike kojima je nevrijeme uništilo usjeve.
Izazov za vlast: “Svjedoci smo da je, kada su usjevi u pitanju, nedavno stradao jedan dio Semberije. Ispaljene su tamo protivgradne rakete, ali bez uspjeha. Mislim da u FBiH čak uopšte nema protivgradne zaštite, niti se za nju predviđaju sredstva. Ovo bi trebalo da bude izazov za vlast, kako bi predvidjela sredstva za preventivu protiv leda, uvezala sistem za radarske kontrole i tako dalje”, konstatuje Jeleč.
Žali se i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, da su zbog vremenskih nepogoda poljoprivrednici u velikim problemima.
“Evo, ponovo je sve pod vodom, scenario se ponavlja. Pa i ono poljoprivrednih kultura što je ‘preživjelo’, opet su ‘progutale’ poplave”, kazuje Usorac.
Govoreći o razlozima zbog kojih mali broj poljoprivrednih proizvođača osigurava svoje usjeve, Usorac ističe da osiguravajuće kuće, kada vlasnici žele da osiguraju poljoprivredno imanje, zahtijevaju da ono bude u “jednom komadu”, odnosno, površina iz jednog dijela, što je, ističe, nemoguće.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS posebno zabrinjavajućim ocjenjuje to što su mu se pojedini poljoprivrednici, pogotovo oni čiji su usjevi uz rijeke, već žalili da su pred bankrotom.
Štete do 100 odsto: “Izgleda da za sve imamo para, osim za uređenje slivova rijeka i odvodnjavanje, što bi se brzo isplatilo. Štete koje su do prije posljednjih poplava procijenjene na njivama iznosile su oko 200 miliona maraka, a sada, nakon posljednjih padavina, one su još veće. Ma, niko ne zna koliko smo na gubitku”, tvrdi Usorac koji, poput Jeleča, takođe ne vjeruje da će resorno ministarstvo, niti lokalne zajednice, imati finansijskih sredstava da obeštete poljoprivrednike.
Fuad Dedić, rukovodilac Civilne zaštite opštine Bihać, kaže da su štete na usjevima na području te opštine samo od poplava, početkom godine, od 7. do 12. januara, iznosile oko 750.000 KM, i dodao da je bilo i šteta od grada.
“Ne bih vam znao reći da li će poljoprivrednici biti obeštećeni. Što se tiče Civilne zaštite, neće sigurno, a kada je u pitanju općinski rezervni fond i resorno ministarstvo, to je na njima. Međutim, pošto nije bilo proglašeno stanje prirodne nesreće, nema obaveze nadoknade štete”, kaže Dedić.
Poplave koje su tokom ove sedmice zadesile sjeverni dio zemlje prouzrokovale su da, samo na području Semberije, na hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta bude pod vodom.
Mićo Živić, poljoprivredni proizvođač iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine, naglašava da je kišni period, od ranog proljeća do početka juna, prouzrokovao glavobolje većini poljoprivrednika u Semberiji.
“Kasnije je naišlo i toplo vrijeme, pa su problemi počeli da se rješavaju, ali su se vratili s novim padavinama. Posljednje olujno nevrijeme, praćeno gradom, nanijelo je totalnu štetu poljoprivrednicima na području 20 odsto površina u Semberiji”, kaže Živić.
Slijedi manjak na tržištu
Pošto ima višegodišnje iskustvo u bavljenju poljoprivredom, Živić sa sigurnošću tvrdi da je zemljište trenutno prezasićeno vlagom, te da se mogu očekivati štete do 60 odsto u povrtlarskoj proizvodnji. S druge strane, dani za radove u njivama prolaze, a u njih je, zbog vode, nemoguće ući.
“Rokovi za sađenje lubenice su skoro prošli, a poljoprivrednici nisu uspjeli da zasade dovoljne količine. Slično je i sa paprikom i kupusom, tako da su gubici neminovni, te se očekuje manjak na tržištu svih vrsta proizvoda, a kako će se to odraziti na cijenu, zavisi od toga kakvo je stanje u ostalim dijelovima Evrope”, kaže Živić.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da u ovom trenutku nije moguće procijeniti štete koje su poljoprivrednicima nanesene usljed vremenskih nepogoda.
“Evidentno je da postoje i da će još da ih bude”, rekao je Kecman, i dodao da Ministarstvo ne može u cijelosti da nadoknadi ono što je propalo na poljoprivrednim imanjima. Ipak, naglašava da će poljoprivrednici dobiti pomoć u skladu s mogućnostima.
Nemoćni protiv grada
Poljoprivrednici u pojedinim područjima BiH ističu da im je velike gubitke pričinilo i nevrijeme praćeno gradom. Do problema, kako kažu, ne bi došlo da je protivgradna zaštita prisutna na većoj površini države, te da smo raspolagali s više raketa.
Fuad Dedić, rukovodilac Civilne zaštite opštine Bihać, kaže da, koliko mu je poznato, na području Uprave civilne zaštite Unsko-sanskog kantona nemaju protivgradnih raketa.
Protivgradne zaštite nema ni na području Zeničko-dobojskog kantona, potvrdio je Zuhdija Kovač, pomoćnik ministra za poljoprivredu u Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu tog kantona.
Milenko Petrović, saradnik za odnose s javnošću u Protivgradnoj zaštiti RS, takođe priznaje da raketa nemaju dovoljno. Međutim, on uvjerava da je nabavka u toku.
“Trenutno raspolažemo sa 477 raketa, a uskoro bi trebalo da iz Crne Gore dobijemo 590 komada”, kaže Petrović.
Svake godine u “minusu”
Osim potrošača, koji će biti na udaru viših cijena prehrambenih proizvoda, u problemima su i proizvođači voća, povrća i žitarica, jer su ove godine, kao rijetko kada, pretrpjeli katastrofalne gubitke.
Draško Banjac, proizvođač povrća iz Lijevča polja, ističe da je u pojedinim selima u okolini Gradiške poljoprivrednicima od poplava “stradalo” sve što su imali zasađeno.
“Seljak je iz godine u godinu sve siromašniji. Na selu 30 odsto ljudi spada u socijalne slučajeve, a o tome se malo govori. Oko 80 odsto njiva bilo je ugroženo gradom i vodom. Ko će tu štetu nadoknaditi?”, skeptičan je Banjac, koji tvrdi da je prinos ratara na području Gradiške ove godine umanjen za oko 50 odsto.
Ovaj ratar smatra da se u našoj zemlji vodi pogrešna agrarna politika, a argumentuje to tvrdnjom da su poljoprivrednici svake godine u “minusu”.  Nezavisne novine