BANJALUKA, Projekat Poboljšanja dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite riješiće većinu problema zbog kojih su pacijenti ovaj vid zaštite ocjenjivali s najlošijom ocjenom. To se odnosi na veoma raširenu pojavu da osiguranici Fonda plaćaju specijalističke preglede, na lošu vezu između porodičnih doktora i specijalista, neorganizovano zakazivanje i dugo čekanje na pregled kod specijaliste.
Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske” rekao Goran Kljajčin, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
– Najznačajnija prednost novog načina ugovaranja ove vrste zdravstvene zaštite odnosi se na to što će pacijent brže i jednostavnije dolaziti do specijaliste u 12 oblasti obuhvaćenih projektom i što za preglede i druge usluge, koje budemo ugovorili, neće plaćati ništa osim participacije – izjavio je Kljajčin.
* Koliko se zdravstvenih ustanova prijavilo na javni poziv i sa koliko njih će Fona da potpiše ugovor?
KLJAJČIN: Prijavilo se oko 60 javnih i više od 40 privatnih specijalističkih ordinacija, kao i 20 specijalista koji namjeravaju da registruju privatnu praksu. Komisija Fonda je već pregledala pristigle prijave i konstatovala da većina njih zadovoljava uslove iz javnog poziva i sa tim ustanovama ćemo potpisati ugovor.
* Koje su prednosti projekta Poboljšanje dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite?
KLJAJČIN: Ovim projektom želimo da riješimo većinu problema zbog kojih su pacijenti ovaj vid zdravstvene zaštite ocjenjivali s najlošijom ocjenom. To se odnosi na veoma raširenu pojavu da osiguranici Fonda plaćaju specijalističke preglede, na lošu vezu između porodičnih doktora i specijalista, neorganizovano zakazivanje pregleda kod specijaliste, dugo čekanje na pregled. Najznačajnija prednost novog načina ugovaranja konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite (KSZ) odnosi se na to što će pacijent brže i jednostavnije dolaziti do specijaliste u 12 specijalističkih oblasti obuhvaćenih projektom i što za preglede i druge usluge, koje budemo ugovorili, neće plaćati ništa izuzev participacije. Porodični doktor će tačno znati kome šalje svog pacijenta i imaće bolju komunikaciju sa specijalistima.
* Da li će prednost kod ugovaranja imati javne ili privatne zdravstvene ustanove? Šta će se desiti ukoliko su se bolnice i privatne ordinacije prijavile za isto područje?
KLJAJČIN: Javne i privatne zdravstvene ustanove su u ravnopravnom položaju, što smo istakli i u javnom pozivu. Na pojedina područja, kao što se i očekivalo, prijavilo se više zdravstvenih ustanova. U takvim slučajevima nudimo promjenu područja, a provodimo i konsultacije sa domovima zdravlja koji imaju mogućnost da izaberu konsultante između dvije ili više prijavljenih ustanova. Ova aktivnost protiče bez problema i do sada smo uspijevali da pronađemo rješenje koje je bilo prihvatljivo za sve strane.
* Kakvi su planovi Fonda u idućem periodu za poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite?
KLJAJČIN: Pored KSZ zaštite, dostupnost dijagnostičkih procedura je oblast na koju pacijenti imaju primjedbe. Ovih dana privodimo kraju realizaciju projekta čiji je cilj poboljšanje dostupnosti magnetne rezonance i CT dijagnostike i tu ćemo, takođe, uključiti privatni sektor. Dostupnost dijagnostičkih procedura biće naša preokupacija i ubuduće.
* Da li Fond duguje bolnicama izvan RS za troškove liječenja upućenih pacijenata?
KLJAJČIN: Početkom 2006. godine dug prema zdravstvenim ustanovama u inostranstvu, prije svega u Srbiji, iznosio je više od 50 miliona KM i to je bio jedan od većih problema, koji je prevazilazio finansijske mogućnosti Fonda, s obzirom na to da je dug bio jednak gotovo petogodišnjem trošku liječenja u inostranstvu. Zahvaljujući angažovanju Vlade RS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, ovaj dug je znatno smanjen, tako da sada iznosi oko 13 miliona KM. Smanjenje duga prema bolnicama u inostranstvu nije bio na štetu naših bolnica, jer smo u istom periodu iznos sredstava za plaćanje usluga koje ugovaramo sa našim bolnicama povećali za oko 150 odsto.
* U kojim zemljama građani RS mogu da koriste zdravstvenu zaštitu?
KLJAJČIN: Do sada su potpisani i ratifikovani sporazumi sa desetak zemalja. Sporazumi su potpisani sa Njemačkom, Austrijom, Turskom, Holandijom i Italijom, a u toku su pregovori za potpisivanje ovih sporazuma sa još nekim od evropskih zemalja.
Bolovanja
* Koliki su troškovi Fonda za naknadu za vrijeme bolovanja u odnosu na ranije?
KLJAJČIN: Troškovi naknade plate za vrijeme bolovanja u 2009. iznosili su oko 11,7 miliona KM. U odnosu na ranije godine oni su povećani, ali je to posljedica objektivnih okolnosti, a ne povećanja broja pacijenata koji koriste bolovanje. Krajem prošle godine smo inicirali saradnju s poslodavcima i podsjetili ih na mogućnost da traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike. Glas Srpske
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
ovo je jedini covjek koji vrijedi i koji radi
u teskoj si zabludi
Bacanje prašine u oči pred izbore.Vidio sam nacrt ugovora za neke spec. Nemoguće je ispoštovati predviđene uslove. Nama nedostaju doktori u KC,bolnicama i domovima zdravlja. Specijalizacije se dele na kašičicu odabranima. Kada jedan doktor izađe iz sistema nastaje problem.Specijalisti masovno napuštaju bolnice(Banja Luka,Doboj,Zvornik…)zbog preopterećenosti i loše organizacije. Novac se troši na kupovanje skupe opreme na kojoj nema tko da radi.Dičimo se evropskim standardom dijalize,a sve drugo je veliki upitnik. Naprave problem da bi ga mogli rešavati
ja govorim o pojedincu a ne o sistemu