BEOGRAD, Privatizacija beogradske Laste mora da sačeka ozbiljne kupce, kažu ekonomisti.
Zbog ekonomske krize ne očekuje se dolazak ozbiljnih kupaca, a i ekonomisti se slažu da ovo nije vrijeme kada se tržištu nude dobre firme, jer ne može da se postigne adekvatna cijena.
Međutim, dobar strateški partner, bar za međunarodne linije, Lasti bi u ovom trenutku dobrodošao, a pominje se i mogućnost da se umjesto na tenderu, akcije te kompanije ponude na Berzi.
Prvi tender za prodaju najjačeg autosaobraćajnog preduzeća u zemlji bio je raspisan u novembru 2007. godine, i tada je nekoliko ozbiljnijih firmi, poput francuskog Keolisa ili britanske Arive, bilo zainteresovano za kupovinu paketa od 64,4 odsto kapitala.
Pregovaralo se o tome da država učini neke ustupke, poput otpusta dugova, i u očekivanju takve odluke, ove firme su uspjevale čak pet puta da dobiju produžetak roka za dostavljanje konačne ponude, ali kako ni poslije „produžetka“ do toga nije došlo, odustale su od posla.
Apsurd da je nekoliko dana poslije roka za prijavu, država donijela odluku o otpisivanju zaostalih obaveza Laste prema budžetu, neki su tumačili željom da se oteraju ozbiljni kupci, a potvrdu tog stava videli su u činjenici da je na raspisani tender stigla samo jedna ponuda – konzorcijuma pravnih lica Majers kars, Traks kompani i Horn end Lebovic. Međutim, ozbiljnu senku na te pretpostavke baca činjenica da je u Agenciji za privatizaciju tender poništen prije otvaranja finansijskih ponuda, jer se iz prijave nije moglo utvrditi ko stoji iza tog konzorcijuma.
Naravno, spekulisalo se da je riječ o izraelskoj kompaniji Kavim, koja je već učestvovala u privatizaciji autotranspotrtnih preduzeća u Srbiji, ali se kao vlasnik nije proslavila, a bilo je i onih koji su tvrdili da kapital te firme potiče od nekih domaćih biznismena i političara. U svakom slučaju, tenderska procedura odvijala se u vrijeme nepovoljne situacije na tržištu.
Iako se zvanično ne pominje, činjenica je da Lasta ima veliki udio i u organizaciji javnog prevoza u Beogradu, pa je jedno od razmišljanja bilo i da se u prodaju ne ulazi prije nego što se Grad izjasni o prihvatljivom modelu koji ne bi doveo u pitanje dosadašnje ugovore o prevozu na gradskim i prigradaskim linijama.
Na taj stav čeka se više od godinu dana, ali i oklevanje gradskih vlasti ima svoje opravdanje. Riječ je o delikatnom problemu i odluku nije jednostavno donijeti. Danas
