BEOGRAD, Kriza je došla do grla – ako smo i prošlu godinu nekako pregrmjeli, ove nas je sustiglo. Dovoljno je da pogledamo šta nam je u korpi kada pazarimo u samoposluzi i da shvatimo koliko su nam novčanici utanjili, a zalihe iz crnih fondova se potrošile. Uostalom, i trgovci potvrđuju da se drastičano sunovratila kupovna moć građana, da je u Srbiji pala čak i potrošnja hrane. A kada je na podugačak spisak odricanja stigao i hljeb, to je siguran znak siromaštva i ozbiljan signal za uzbunu!
Trgovci vide da potrošači u korpu najčešće stavljaju samo osnovne namirnice. Skuplji proizvodi ostaju na rafu. Zato trgovine sada ne daju akcijske popuste za tehničku robu, kao prije krize, već za meso, ulje, mlijeko, voće – osnovne životne namirnice.
– U prvom kvartalu ove godine proizvodnja hleba smanjena je za 20 odsto – kaže Momir Lazić, direktor „Klasa“ i Beogradske pekarske industrije. – Procenjuje se da se za oko 15 odsto manje baca hleb, dakle štedi se, dok realno pad potrošnje vekni iznosi oko pet odsto.
Pored pekara, manje posla ima i kod mesara. Potrošnja je smanjena za petinu.
Istraživanja agencije GFK pokazuju da se za godinu dana količina kupljene robe za domaćinstvo, u cjelini, smanjila za 5,5 odsto.
– Građane najviše brine da li će moći da podmire izdatke za hranu – ističe Snežana Delić, menadžer agencije GFK.
Njihovo istraživanje je pokazalo da nema artikla koji potrošači kupuju u istoj mjeri kao ranije. Na primjer, svega 31 odsto njih pazari slatkiše i grickalice kao prije, a 36 odsto sokove.
Čak 17 odsto anketiranih pravi hljeb kod kuće.
Na jeftinije mlijeko prešlo je 10 odsto potrošača, a 13 odsto kupuje manje količine.
Kriza nije mimoišla zelene pijace. Trgovci za tezgama to potvrđuju:
– Ide sve, ali znatno manje – kaže prodavačica na Bajlonijevoj pijaci. – Prodajem voće i povrće iz plastenika i znam da, kad krene sezona, svi jedva čekaju da ga probaju. A sada majka kupi za dete 300 grama jagoda i to je kraj. Čekaju ljudi da padnu cene.
Kriza je nametnula pravilo „što jeftinije, to se bolje prodaje“. U velikim trgovinskim lancima ističu da je osjetno smanjen pazar i da se kupci uglavnom okreću jeftinijim namirnicama, mahom privatnim robnim markama.
Kad je tako sa hranom, kako li je tek sa trajnom robom široke potrošnje!? Podaci su precizni: kupovina namještaja je smanjena za čak 40 odsto. Tehnički uređaji imaju nešto bolju prođu.
– Promet ove robe je opao, u proseku, za trećinu – iznosi Zdravko Đuranović, komercijalni direktor kompanije „Samson“. – Tome je doprinijelo i poskupljenje robe zbog uvođenja ekološke takse, ali najviše strah od gubitka posla i opasnosti da nastanu teškoće u otplati rata.
Da je loše, građani znaju i sami. Ono što brine jeste ocjena ekonomista da nam u doglednoj budućnosti neće biti bolje.
– Do kraja godine ne treba računati sa rastom kupovne moći – smatra Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja.
Higijena
Petina građana sada rjeđe kupuje sredstva za higijenu, a 23 odsto manje količine. Za jeftinije marke se opredjeljuje 32 odsto potrošača. – Prodaja kozmetike ne beleži ni pad, niti kretanje ka jeftinijim brendovima, ali nema ni porasta – kaže Nataša Radović iz „Lilija“.
Kafane broje goste
Suočeni sa krizom, građani su se najprije odrekli kafane. Ugostitelji su već prošle godine zabilježili pad prometa od 20 odsto. Ni prethodni mjeseci nisu donijeli boljitak. U borbi za goste mnogi nude razne pogodnosti.
– Kreće lepo vreme i rade bašte, nadamo se da ćemo privući nešto više gostiju i dostići nivo od prošle godine – kaže Dejan Petričević, menadžer beogradskog restorana „Jevrem“.
Rijetki ugostitelji se hvale većim prometom. Prije svih oni koji su cijene spustili na minimum. Novosti
