BEOGRAD, Samo četiri velika javna preduzeća koriste usluge revizije jedne od četiri najveće svjetske revizorske kompanije, pokazalo je istraživanje lista Danas.
Ostale državne kompanije, pogotovo javna komunalna preduzeća, oslanjaju se na usluge tzv. malih revizora. Dok jedni navode da je razlog tome nedostatak novca, ima mišljenja i da se to čini namjerno što ionako slabu finansijsku transparentnost državnih preduzeća još više umanjuje.
U predstavništvima četiri velike revizorske kuće (Dilojt, Prajsvoterhaus Kupers, KPMG i Ernst end Jang) izbjegavaju da javno komentarišu ovakvu praksu.
Ipak, sagovornik Danasa iz jedne od tih kompanija, koji je želio da ostane anoniman, slaže se da su i nedostatak novca, ali i namjerna netransparentnost razlozi zašto je statistika tako poražavajuća.
Prema njegovim riječima, javna preduzeća izdvajaju u svojim budžetima određene sume za troškove revizije tako da se dešava da namjerno predvide manji iznos tako da ne mogu da plate usluge najvećih revizorskih kuća.S druge strane, ima i onih koji zaista nemaju dovoljno novca. Naš sagovornik kaže da male revizorske kuće nisu sklone da iskazuju netačne podatke, ali navodi da su „manje striktne“ u primjeni međunarodnih standarda.
Da javna preduzeća nisu previše zainteresovana da javnosti transparentno pokažu stanje svojih finansija može se zaključiti i uvidom u njihove internet prezentacije. Na brojnim sajtovima uopšte se ne mogu naći finansijski izvještaji kompanija ili je korisnicima onemogućeno da ih „daunloduju“ jer imaju grešku.
S druge strane, veliki broj kompanija drži samo posljednji finansijski izvještaj na sajtu dok su prethodne godine u potpunosti zanemarene. Nisu rijetki i oni koji na sajtovima drže tabele sa raznim brojkama bez ikakvih potpisa i pečata koje, navodno, pokazuju bilans stanja i bilans uspjeha.
Takođe, tu su i finansijski izvještaji s pečatima i potpisima odgovornih lica iz kompanije, ali i bez mišljenja i izvještaja revizora. Još teža situacija je kod javnih komunalnih preduzeća van Beograda. Tamo ne može da se nađe nijedan revizorski izvještaj neke od najvećih svjetskih revizorskih kuća.
Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište kaže da ne veruje da javna preduzeća angažuju manje poznate revizorkse kuće za kontrolu njihovih finansiijskih izvještaja zato što nemaju novca za poznate već zato što nešto žele da prikriju.
„Nije tu u pitanju novac, već nešto drugo. Tamo gde izveštaji nisu najbolje urađeni kada se sprovede oziljna revizija dođemo do toga da je velika kompanija, koja je pritom monopolista u svom sektoru, veliki gubitaš“, napominje Stevanović.
On ističe da kompanije ne žele da pokažu pravo stanje i da je to najbolji pokazatelj koliko su javna preduzeća kod nas u lošem stanju.
„Javna preduzeća su jedan od tri ili četiri najveća problema u domaćoj privredi“, naglašava sagovornik.
Angažovanjem malih revizorskih kuća, prema riječima Stevanovića, stanje u firmi se lakše prikazuje boljim nego što jeste.
„Međutim, nisu sve male kuće loše i ne znači da one koje su skoro počela da rade to ne znaju“, ističe Stevanović. On kaže da novac za velike kompanije u Srbiji nikako ne može da bude problem jer svima, prije svega kompaniji, trebalo bi da je u interesu da se revizija dobro uradi.
Nikolić: Ne treba sumnjati u izvještaje malih revizorskih kuća
Ekonomista Ivan Nikolić kaže da javna preduzeća u Srbiji imaju pravo da angažuju koga žele da im radi reviziju finansijskih izvještaja i da je možda dobro da to ne budu revizorske kuće iz „velike četvorke“ jer one već drže dobar dio tržišta.
„Tržište Srbije nije veliko, a poznate svetske kuće već rade reviziju nekim velikim kompanijama što državnim što privatnim i ne bih opravdavao njjihovo dalje širenje“, ističe Nikolić.
On smatra da ne treba sumnjati u izvještaje malih revozorskih kuća jer ne veruje da bi se neko bavio zloupotrebama kada se zna koliko je teško dobiti licencu za takav posao. Nikolić ističe da ne zna koliko su javna preduzeća dužna da redovno objavljuju svoje izvještaje o poslovanju i da ih redovno ažuriraju verovatno oni koji imaju čime da se pohvale.
„Oni koji nemaju, odnosno koji posluju sa gubitkom naravno da ne žele da se hvale time. Osim toga preduzeća nemaju ni obavezu da za posao kontrole angažuju zvučne revizorske kuće jer nisu na berzi“, naglašava Nikolić. Danas
