SOFIJA, Bugarski parlament je, na prijedlog vlade Bojka Borisova, po hitnom postupku usvojio paket od 60 mjera, koje bi trebalo da olakšaju izlazak iz globalne ekonomske krize. U njemu su mjere za efikasnije ubiranje poreza, pojačavanje finansijske discipline, podršku privredi, poboljšavanje standarda stanovništva i rast tražnje, smanjivanje nezaposlenosti i jačanje socijalne zaštite.
Potez vlade je neočekivan, jer je Bugarska, po svim pokazateljima, jedna od “najjačih” u EU i globalna kriza ju je samo “okrznula”. Sofija ni u jednom trenutku nije zatražila pomoć MMF kao dobar dio članica EU, dok je njen neposredni susjed Rumunija, doduše tri puta veći po površini i stanovništvu, na primjer, tražio i dobio 20 milijardi evra!
Budžetski deficit Bugarske već drugu godinu zaredom iznosi oko 1,8 odsto bruto društvenog proizvoda (pravila EU dozvoljavaju najviše 3,5 odsto), inflacija nekoliko godina ne prelazi tri odsto, stopa nezaposlenosti od početka godine polako se smanjuje i sada je oko 10,1 odsto, a domaća valuta ima nevjerovatno stabilan kurs već 3-4 godine – dva leva za jedan evro!
Bugarska vlada očekuje da će najveći priliv u budžet ostvariti takozvanim porezom na luksuz od 20 odsto vrijednosti automobila jačih od 150 konjskih snaga, jahti, stanova većih od 250 kvadratnih metara, bankarske depozite veće od 50.000 evra. Uveden je i porez na dobitke u igrama na sreću.
Država je odustala od ranije najavljenog povećanja PDV sa 20 na 22 odsto, ali i povećavanja izdvajanja iz zarada za državni zdravstveni fond. Radi očuvanja i rasta standarda, usvojeno je više rješenja za povećanje minimalne zarade već od 1. jula, rast nadoknade nezaposlenima od najmanje dvije trećine nekadašnje plate i povećanje broja najsiromašnijih korisnika državnih kupona za nabavku hrane. Radnicima firmi koje su bankrotirale ili koji su radno nesposobni, jednokratna isplata povećava se sa 360 na 500 evra, a svi koji nisu zdravstveno osigurani, moraće da plaćaju osiguranje u skladu sa profitom od privatnih poslova i vrijednosti imovine.
Uz to, donijet je i niz mjera koje će građanima garantovati ulaganja u privatne penzione fondove, veću pokretljivost radne snage unutar Bugarske, ali i zabranu zapošljavanja radnika iz “trećih” zemalja (van Bugarske i EU), osim visokospecijalizovanih stručnjaka, kojih nema na tržištu rada.
Predviđeno je smanjivanje broja državnih službenika, izuzev zaposlenih u poreskim upravama, carinika, inspektora rada i pojedinih nadleštava, jer su oni već smanjili osoblje za čak 15 odsto. Pred usvajanje paketa, vlada je pregovarala sa svim socijalanim partnerima-sindikatima i postigla dogovor o 59 mjera. Samo o jednoj nije: da zaposleni za treći dan bolovanja ne dobiju nikakvu nadoknadu. Od četvrtog nadalje, sve je po starom. Ministar finansija Simeon Djankov precizno je izračunao da će samo taj dan svake godine povećati budžet za gotovo 45 miliona evra!
Neposredno pred usvajanje mjera, država je donijela i niz drugih odluka. Ministar zdravlja Božidar Nanev je saopštio da država zbog štednje zatvara 120 bolnica, da će centralna željeznička stanica u Sofiji, ali i one u Plovdivu i Varni, biti date na upravljanje koncesionarima od čega se očekuje godišnji prihod od najmanje 500 miliona evra. Da će se država, po veoma povoljnim cenama, hitno osloboditi vlasništva u većini firmi od manjeg značaja što će budžet “obogatiti” za oko 250 miliona evra.