BANJALUKA, Sporazum o specijalnim vezama između Republike Srpske i Crne Gore, koji je zvaničnoj Podgorici nedavno ponudio predsjednik Vlade RS Milorad Dodik, nikome u regionu ne može donijeti štetu, a korist može biti višestruka, ocijenio je Jovan Čizmović, predsjednik Advokatske komore RS.
“Korist se ogleda u tome što i RS i Crna Gora mogu da produkuju veću korist za građane ukoliko pitanja zajedno rješavaju. Smatram da u ovakvoj konstalaciji nije potrebna saglasnost parlamenta BiH, važno je da tekst specijalnih veza ne dođe u koliziju s odredbama Ustava BiH, koji predviđa mogućnost zaključivanja veza između RS i drugih zemalja”, rekao je Čizmović za “Fokus”.
Čizmović, koji je aktivno učestvovao u izradi teksta i pregovorima prilikom usaglašavanja teksta Sporazuma o specijalnim vezama između RS i Srbije, objasnio je da cijeli posao na zbližavanju RS i Crne Gore može biti završen relativno brzo, ukoliko za to postoji obostrana zainteresovanost.
Govoreći o iskustvima kada je kreiran sporazum sa Srbijom, Čizmović je istakao da sporazum ne treba ostati mrtvo slovo na papiru i da veze sa Srbijom još uvijek nisu zaživjele u mogućnostima koje postoje.
Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić-Babić kaže da je ponuda specijalnih veza Crnoj Gori nastavak politike vlasti u RS na stvaranju boljeg privrednog i kulturnog ambijenta u regionu.
“Incijativa da postoje specijalne veze otišla je ranije i prema Hrvatskoj. Takva vrsta veza sa susjednim zemljama uvijek je dobrodošla i podudarna je s nastojanjima da idemo prema EU. Poznate su vrijednosti Evrope, gdje većina stvari funkcioniše na povezanosti regiona i lokalnih zajednica. Život u EU odvija se na tom principu, a o ključnim stavrima odlučuje se u Briselu. Veze sa Crnom Gorom su dobrodošle, jer su RS, BiH i Crna Gora na istom putu”, rekla je ona
Direktor Privredne komore RS Dragica Ristić rekla je da RS ima potencijale da sa Crnom Gorom ostvari mnogo bolju saradnju od postojeće i da veze koje bi to produbile mogu da budu višestruko korisne.
“Mogućnosti za saradnju sa Crnom Gorom mnogo su veće od onih koje trenutno realizujemo. Produbljvanje tih veza, bez obzira kako to nazivali, značajno je s aspekta privrede, jer prostora za saradnju ima prvenstveno u oblasti energetike i plasmana prehrambenih proizvoda u Crnu Goru u doba turističke sezone. Projekti turizma, s položajem Hercegovine kakav imamo, može biti mnogo bolje iskorišten”, rekla je Ristićeva.
