BEOGRAD, Među 133 zemlje obuhvaćene metodologijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, po efektivnosti antimonopolske politike nalazimo se na 130 mjestu.
U analizi učinka antimonopolske politike od stupanja na snagu Zakona o zaštiti konkurencije 2005, mladi naučnik s Ekonomskog fakulteta Bojan Ristić zaključuje da je Srbija u ovoj oblasti u izrazito nepovoljnom položaju u odnosu na zemlje iz okruženja, među kojima je lošije rangirana samo Bosna i Hercegovina.
Prema metodologiji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), tranzicioni napredak u domenu politike zaštite konkurencije mjeri se ocjenama od 1 do 4,33. Na ocjeni 1 Srbija je tavorila od 1996. do 2006, kada smo prvi put ocijenjeni sa 1,67, a već naredne godine rejting nam je skočio na 2,00.
Ali tada dolazi do stagnacije koja bi se, kaže Ristić, mogla okončati krajem 2010, kada bi unapređenja sadržana u izmjenama Zakona o zaštiti konkurencije usvojenim prošle godine, prije svega povećanje diskrecione moći Komisije za zaštitu konkurencije, mogla dati rezultate.
Ristić, međutim, upozorava da su kapaciteti Komisije vrlo ograničeni i navodi da je broj zahtjeva za odobrenje koncentracije po zaposlenom u Srbiji 4,1 put veći nego u Hrvatskoj, a pet puta veći nego u Mađarskoj.
U 2008. godini našoj Komisiji za zaštitu konkurencije dostavljeno je 137 zahtjeva za odobrenje koncentracije, a istoj takvoj komisiji u Hrvatskoj tek 35 zahtjeva. Te godine naša je komisije imala 21, a hrvatska 35 zaposlenih.
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma iz Davosa, antimonopolska politika je najbolja u Holandiji, u regionu je izuzetan napredak postignut u Rumuniji i Bugarskoj, dok je iznenađujuće visoko rangirana Crna Gora.
Osim BiH, koja je jedina iza Srbije, visok stepen tržišne dominacije postoji i u Makedoniji i Hrvatskoj koje su po ovom pitanju lošije rangirane od Albanije. Blic
