BEOGRAD, Postoji mogućnost da NBS dozvoli građanima kredite kojima će se još više zadužiti.
Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja pregovara sa Narodnom bankom Srbije da omogući građanima da svoje plate opterete ratama kredita umjesto sadašnjih 30 na 40, pa i 50 odsto, kako bi mogli da se više zaduže.
Na ovaj korak država se odlučila kako bi stanovništvo moglo da koristi zajmove u dinarima pod povoljnim uslovima, uz subvenciju i da tako pospješi potrošnju a samim tim i proizvodnju.
Ovo je u javnosti izazvalo oprečna mišljenja. Bankari smatraju da je to dobar potez, dok ekonomisti upozoravaju da je zaduženost građana već dovoljno velika i zabrinjavajuća.
Keš krediti koje je predložilo Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja odobravaće se na tri godine sa počekom od godinu dana. U tom periodu plaćaće se samo kamata, dok će glavnica pozajmice mirovati.
Maksimalni iznos ovih zajmova je 300.000 dinara, a kamata koja je predviđena za građane iznosiće osam odsto, dok će drugi dio kamate od pet odsto dotirati država. Ove kredite moći će da koriste zaposleni sa primanjima do 80.000 dinara.
Ukoliko se neko odluči za zajam od maksimalnih 300.000 dinara, u prvih 12 mjeseci otplaćuje samo kamatu od oko 2.000 dinara, a u naredne dvije godine punu ratu od 13.000 do 14.000 dinara.
“Mnogi građani su već prezaduženi, i pokušavaju da refinansiraju zajmove, da produže rok otplate i da umanje rate, odnosno kreditno su nesposobni za nove zajmove”, kaže Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
On navodi da će banke biti oprezne kod odobravanja novih pozajmica, jer rizik otpuštanja u realnom sektoru u prvoj polovini ove godine se ne smanjuje, kao i da građani koji su se već zadužili neće ulaziti u nove zajmove zbog krize, koja i dalje traje, već će štediti.
NBS je do sada imala kočnice kako bi zaustavila prebrzo zaduživanje, ali je od kraja prošle godine počela da popušta kaiš, prvo smanjenjem referentne kamate, a zatim i smanjenjem obavezne rezerve bankama.
“Možemo da kažemo da su se te mere do sada pokazale odlično”, ističe Vladimir Marković, potpredsjednik Findomestik banke.
Sa druge strane, imajući u vidu da u periodima usporenog privrednog rasta (kao sada) postoji potreba za pospješivanjem potrošnje, pa samim tim ima logike da dođe do određene relaksacije uslova za odobravanje kredita.
Kako kaže Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke, u trenutku donošenja mjere o ograničenju dozvoljenog kreditnog opterećenja zarada građana na 30 odsto, ta mjera je imala svoje ekonomsko opravdanje, ali sada, u situaciji kada postoji ozbiljan pad privrednih aktivnosti, svako stimulisanje kupovne moći građana je dobrodošlo.
“Uz subvencionisanje kredita, povećanje dozvoljenog kreditnog opterećenja će kredite učiniti dostupnim još većem broju građana, a povećanje tražnje će svakako imati pozitivne efekte ne samo bankarski već i na realni sektor”, smatra Rebić. Novosti
