SARAJEVO, U ovoj godini u modernizaciju rudnika u Federaciji BiH, koji su ušli u sastav “Elektroprivrede BiH” biće investirano 130 miliona KM, kaže Amer Jerlagić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”. Najavljuje da će investicije u rudnike krenuti od Breze, Kaknja, Kreke, a cilj je da u naredne dvije-tri godine sva jamska čela u sedam rudnika iz sastava koncerna izgledaju poput onih u jami Mramor, a u skorijoj budućnosti i kao u rudniku Velenje u Sloveniji, koji je primjer za cijelu regiju. Ističe da su pripreme za izgradnju pojedinih elektroenergetskih objekata u završnoj fazi, ali i napominje da će cijene električne energije morati rasti ukoliko želimo da projekti budu domaći i da se dijelom finansiraju i iz domaćih izvora.
Posljednjih dana posjetili ste neke od rudnika. Kada ćete snimiti stanje u rudnicima i kada možemo očekivati najavljena velika ulaganja?
JERLAGIĆ: Posljednjih mjeseci naše stručne službe obilaze rudnike zajedno s njihovim ekipama, te s ekipama konsultantske kuće “Prajsvoters kupers”, koja je zadužena da snimi stanje i procijeni vrijednost rudnika. Takođe, s kućom “E.T. Kerney” potpisali smo ugovor o restrukturiranju “Elektroprivrede BiH” u naredne tri godine. Upravo, posjeta top menadžmenta EP BiH i direktora rudnika pojedinim jamama bila je u funkciji sagledavanja stanja. Vidjeli smo kakva je najbolja jama u BiH Mramor Kreka, a posjetili smo i Sloveniju prošle sedmice i uvjerili se zašto je rudnik Velenje najbolji na Balkanu. To su nam ciljane tačke i nastojaćemo da nam sve jame u skorije vrijeme budu poput Mramora, a u neko buduće vrijeme stvorimo ambijent da idemo onome kako je u Velenju. Želja nam je da na taj način investicije od gotovo 30 miliona KM iz rudnika i naših stotinak miliona KM, dakle ukupno 130 miliona KM u ovoj godini, rezultiraju novim čelom u Brezi, novom mehanizacijom u Kaknju, a sutra i novim čelom u Kreki… Da modernizujemo rudnike, humanizujemo rad, da imamo više sigurnosti, manje nesreća… Sve to rješavaćemo u naredne dvije do tri godine, kako bismo nakon toga polučili vrhunski rezultat.
Ponovo su aktuelni elektroenergetski projekti u FBiH. Može li novi pristup, u kojem se prvo ide na pripremu projekata, a potom na izbor strateških partnera, a ne obrnuto kako je bilo prije dvije godine, dati rezultat?
JERLAGIĆ: Upravo naše i aktivnosti “Energoinvesta” i “Hidrogradnje”, kao i biznis forum o energetskim ciljevima FBiH koji se priprema za 18. mart, treba da definišu šta ćemo raditi, kako ćemo angažirati domaću pamet i domaće kompanije, a šta će raditi strane kompanije. U ovom sektoru vrlo dobro znamo koliki su dometi domaćih kompanija, a šta ćemo morati kupiti od stranaca. To je oprema, prije svega, visokosofisticirana, koju mi nemamo ovdje. Osim toga, treba nam odluka o partnerima, za koju nam Vlada FBiH treba dati leđa. Vrlo dobro smo svjesni da EP BiH ne može sama graditi termokapacitete. Radi se o bloku 7 u Tuzli od 450 megavata, a što je prema današnjim cijenama na tržištu investicija od 800 do 900 miliona eura. Tu je i blok 8 u Kaknju od 300 megavata, koji će koštati između 500 i 600 miliona eura. Riječ je o 1,4 do 1,5 milijardi eura investiciji, koje ne možemo sami servisirati. Kada su u pitanju obnovljivi izvori, EP BiH ima snage da se u narednih 10 do 15 godina nosi s tim projektima vlastitim sredstvima i kreditima.
Programom investicija do 2020. definisani su projekti. Koliko je EP BiH odmakla u pripremama za njihovu gradnju?
JERLAGIĆ: Mi smo krenuli s ovim projektima u aprilu 2008. godine izradom fizibiliti studija i idejnih rješenja. Objekti koji imaju najveću gotovost su blok 7 u Termoelektrani Tuzla, HE Vranduk, HE Ustikolina i bloki 8 u TE Kakanj. Radimo na još nekoliko objekata, poput hidroelektrana na rijeci Neretvici, u pregovorima smo da otkupimo projekat od Vjetroenergetike Mostar za izgradnju vjetroparka na Podveležju i još nekoliko objekata poput HE Kruševo i Zeleni vir na rijeci Bioštici u Olovu, HE Janjić na rijeci Bosni ispod ušća Lašve, za koju je njemačka KfW banka spremna da izradi fizibiliti studiju.
Propustili ste treći tarifni postupak, a time i priliku da od 1. aprila poskupite cijenu struje. Hoće li struja poskupjeti u narednom periodu?
JERLAGIĆ: Početkom ove poslovne godine okolnosti su nam išle u prilog, tako da smo odustali od tarifnog postupka. Mogu reći da sreća prati hrabre s obzirom na to da su hidrološki uvjeti na početku ove godine vrlo dobri. Neminovno se nameće potreba u neko skorije vrijeme i za pokretanje tarifnog postupka. Samo investiranje u nove proizvodne objekte moraće da bude pokriveno sredstvima iz naše amortizacije i dobiti ako želimo da to budu naši objekti. Moramo zajednički podnijeti teret takvih odluka.
Ima li šanse da bude snižena cijena struje za mala i srednja preduzeća, a što ste svojevremeno i sami najavljivali?
JERLAGIĆ: Ima elemeneta u tarifnim postupcima za lagano gašenje unakrsnog subvencioniranja i snižavanja cijene kupcima poput malih pekara, mljekara i drugih pogona. Ne mogu uticati na cijenu mlijeka ukoliko je struja skupa za mljekaru, ali mogu ugasiti svjetlo u kući gdje ne treba da bude upaljeno. Treba da damo poticaj maloj privredi nauštrb cijene za kupce na 110 kilovoltnoj mreži, gdje su one izuzetno niske i cijena za domaćinstva gdje smo s Makedonijom najjeftiniji u Evropi. Nezavisne novine
