SARAJEVO, Bh. izvoznicima konzumnih jaja u Srbiju i Hrvatsku otežan je nastup na ovim tržištima, jer su suočeni s raznim vancarinskim barijerama.
Predrag Miličić, direktor preduzeća “Agreks” iz Donjeg Žabara i predsjednik Poslovnog udruženja Zajednica živinara RS, ističe da su proizvodi bh. izvoznika najčešće podvrgnuti skupim i nepotrebnim analizama.
“Iako imamo certifikat koji izdaje nadležna veterinarska služba u BiH, a kojim se potvrđuje da su jaja ispravna, svaka naša pošiljka u Srbiju podvrgnuta je analizama koje traju od sedam do deset dana. S obzirom na to da je rok trajanja jaja 30 dana, mi trećinu tog roka potrošimo čekajući rezultate analize”, tvrdi Miličić.
Kaže da izvozne pošiljke vlasti Srbije zadržavaju uprkos tome što naše veterinarske ustanove garantuju da je proizvodni objekat “Agreksa” pod njihovim nadzorom.
“To poskupljuje naš proizvod, čini ga manje konkurentnim i sprečava nas u širenju posla”, ističe Miličić.
Teškoće postoje i kod izvoza u Hrvatsku, jer ova zemlja ne prihvata garancije koje daje Ured za veterinarstvo BiH.
“Oni traže da njihova komisija pregleda naše objekte, ali odugovlače s tim već dvije-tri godine”, upozorava Miličić.
Jedna od posljednjih zapreka prilikom izvoza u Hrvatsku javila se nedavno, a povezana je sa zaštitom od salmonele.
“Hrvatska kao kandidat za Evropsku uniju počela je primjenjivati zabranu uvoza obrazlažući to navodima da naše koke nosilje ne prolaze program koji se primjenjuje u EU”, pojašnjava Miličić.
Kaže da je naša strana brzo reagovala i Vijeće ministara BiH trebalo bi da usvoji pravilnik kojim će biti potvrđena evropska praksa u pogledu zaštite od salmonele, koju naši peradari, kako tvrdi, odavno primjenjuju.
“Očekujemo da se Sporazum o regionalnoj zoni slobodne trgovine (CEFTA) poštuje, a ukoliko to nije slučaj, naša zemlja treba da primijeni recipročne mjere kako bi ovi problemi bili prevaziđeni”, smatra Miličić.
Zlatan Ivanović, direktor preduzeća “Brojler” iz Sarajeva i predsjednik Skupštine Udruženja peradara-živinara u BiH, potvrđuje da su vancarinske barijere svakodnevne i izražene u različitom obliku zbog čega je izvoz pilećeg mesa i jaja iz BiH u Srbiju i Hrvatsku usporen i limitiran. Sve to ugrožava domaće peradare, koji se zbog prevelikog uvoza bore za opstanak i na domaćem tržištu.
“BiH je prošle godine uvezla 12.500 tona pilećeg mesa i prerađevina, što je dobijeno od 1,6 miliona komada žive peradi. Da bismo proizveli toliko pilećeg mesa koliko smo uvezli, u BiH bi bilo posla za još 150 farmi i dvije klaonice, dok bismo mogli zaposliti dodatnih 2.000 radnika”, kaže Ivanović i dodaje da je iz ovih podataka jasno koliko BiH gubi prekomjernim uvozom, iako imamo znanje i tradiciju u peradarskoj proizvodnji još iz vremena bivše Jugoslavije.
Moguće recipročne mjere
Zemlja koja kontroliše robu ima pravo na monitoring, ali neprimjereno je da naši izvoznici toliko dugo čekaju na rezultate analiza, kaže Drago Nedić, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.
“Tokom ovog mjeseca biće organizovan sastanak predstavnika nadležnih službi zemalja regije na kojem ćemo ukazati na ovaj problem. Ukoliko ne bude dogovora, mi ćemo uvesti recipročne mjere njihovim izvoznicima”, istakao je Nedić. Nezavisne novine