BEOGRAD, Svako osmo zaduženo preduzeće nije u mogućnosti da redovno otplaćuje kredit, a kako procjenjuju bankari, novi udar loših plasmana treba očekivati za koji mjesec.
Problem bi mogao da bude veći ukoliko država ne riješi pitanje naplate potraživanja, te ne ubrza sudske postupke i realizaciju hipoteke. U suprotnom, prinosi banaka biće niži, banke će biti restriktivnije, a počeće i da se spajaju, ne kriju u Ministarstvu finansija.
Banke su prvo bile na udaru u oktobru 2008. kada su građani za nekoliko mjeseci povukli oko milijardu evra štednje. Kriza se potom prelila na privredu koja je poslije godinu i po dana postala nova prijetnja bankama, i koja će biti prilično intenzivna i tokom cijele 2010. godine.
Baš kako je prije pola godine i procjenio predsjednik Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić:
“Sve izraženija docnja, pre ili kasnije, sigurno će zapretiti i poslovanju banaka.Bankarski sistem verovatno neće biti ugrožen, ali će nesumnjivo imati problem”, kazao je Dugalić.
Prema podacima Udruženja banaka, problemi sa redovnom otplatom kredita, koji su jenjavali u posljednjem kvartalu prošle godine, ponovo su uzeli danak. Prosječno, nešto više od osam odsto zaduženih preduzetnika i pravnih lica nije u mogućnosti da redovno otplaćuje kredite.
Vrijednosno, prema računici lista Blic, to je 84,6 milijardi dinara u docnji, što je sa kamatama bar desetak odsto više.
Najveći problem imaju zaduženi preduzetnici – na kraju januara njih 8,2 odsto kasnilo je sa otplatom kredita, što je rast od 0,2 procentna poena za mjesec dana ili za 110 procenata za sedam mjeseci! Kod pravnih lica, problemi se tek očekuju – u januaru je docnja ublažena za 0,3 procentna poena na 8,5 odsto.
Bankari strahuju jer očekuju dalji rast loših plasmana. Izbjegavaju licitiranje, ali se može čuti da bi ovaj nivo mogao dostići vrh na 12-15 odsto, što je rast i do 80 procenata u odnosu na trenutno stanje. Iskustva govore da su u najgorim krizama loši plasmani prelazili 25 odsto ukupnih kredita. U Rusiji, recimo, taj nivo je dostigao deset odsto, a u Ukrajini čak 30.
Loši plasmani u “Hipo banci” trenutno su na nivou od 12 odsto, a novi udar očekuju u narednim mjesecima.
“Rast loših plasmana će se nastaviti i ove godine, kao posljedica pada društvenog bruto proizvoda u 2009. godini. S jedne strane, preduzeća imaju smanjenje privredne aktivnosti i prezaduženost, a s druge, veoma su izložena deviznom riziku zbog deviznih zajmova. Rast bankarskih plasmana i aktive zavisiće od ambijenta, poboljšanja platežne sposobnosti građana, kvaliteta preduzeća i makroekonomije”, kaže zamjenik predsjednika Izvršnog odbora “Hipo Alpe-Adrija banke” Zoran Vojnović i dodaje da će ove godine fokus biti na refinansiranju i reprogramiranju, jer će se vrlo teško nalaziti kvalitetni klijenti.
I Draginja Đurić, predsjednik IO “Banke Inteza”, kaže da je rizik naplate sve veći, a da s druge strane ne postoji dovoljna podrška države.
“Banke jesu spremne da više finansiraju privredu, ali za povećanje izloženosti moramo imati i pravni ambijent. Bilo bi lakše kada bi hipoteku mogli da realizujemo blagovremeno, ali i kada bi preduzeća redovno naplaćivala svoja potraživanja”, objašnjava ona i dodaje da bi mjere mogle da budu privremene.
“Praktično, klijenti koji ne izmire obavezu u određenom roku, mogli bi da plaćaju zateznu kamatu. Danas kreditno sposobni klijenti uzimaju kredite da bi plaćali potraživanja, a s druge strane ne mogu da naplate svoja redovna potraživanja niti da ih uvećaju za, recimo, nivo inflacije”, kaže Đurić.
I u ovoj banci, najvećoj po visini kapitala u Srbiji, nivo kredita u docnji je veći nego u 2008. godini. Još uvijek je, međutim, ispod osam odsto, koliki je prosjek za cio bankarski sektor u Srbiji.
U Ministarstvu finansija ocjenjuju da će bankarski sistem biti oprezniji jer se povećao broj neredovnih platiša.
“Postavlja se i pitanje da li će biti kreditno sposobnih klijenta”, ocijenio je Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, dodajući da bi ovu godinu moglo obilježiti i spajanje banaka.
Poznavaoci tvrde da postoji nekoliko kanala kroz koje banke osjećaju neredovnu naplatu kredita. Prvi je negativan uticaj na njihovu adekvatnost kapitala što dovodi u pitanje i njihovu sposobnost da dugoročno izmiruju obaveze. Ako adekvatnost kapitala padne ispod minimuma od 12 odsto, banka može izgubiti licencu za rad, mada se vjeruje da bi centralna banka tada spustila minimalni nivo adekvatnosti.
Drugi kanal jeste poslovni rezultat banke. Banke, naime, na problematične kredite ne naplaćuju ni kamate ni naknade, pa se po tom osnovu automatski smanjuju i bankarski prihodi. Banke, inače, u Srbiji imaju najniži prinos na kapital u regionu. U 2008. godini ovaj pokazatelj je iznosio svega 8,3 odsto.
Dobra vijest je da je to rast za 1,1 procentni poen u odnosu na godinu ranije i tri procentna poena u odnosu na 2005. Loše je, međutim, to što smo daleko od Hrvatske gdje je prinos na kapital bankarskog sektora skoro 11 odsto, te Makedonije i Albanije gdje ovaj pokazatelj iznosi po oko 16 procenata i Bugarske gdje je prinos na kapital banka veći od 21 odsto.
Konačno, treći kanal je ugrožavanje likvidnosti banaka jer nemogućnost naplate kredita automatski znači i nemogućnost banke da vrati novac koji je pozajmila. Blic
