Četiri koraka od kandidature do članstva

BANJALUKA, Kao što smo već u jednom od ranijih izdanja pisali, BiH bi ove godine mogla formalno podnijeti zahtjev za članstvom u EU. Kada BiH dođe u tu fazu, odnosi između BiH i EU se značajno mijenjaju i u trenutku kada Evropska komisija i Savjet EU prihvate zahtjev za članstvo, započinju formalni pregovori koji mogu trajati i duže od pet godina i odvijaju se u četiri faze.
 
1. Bilateralna međuvladina komisija
Nakon što EU prihvati kandidaturu, biće formirana bilateralna međuvladina komisija, koju će činiti predstavnici Savjeta ministara BiH i Savjeta EU. Osim ova dva glavna tijela, na strani BiH na sjednicama ove bilateralne komisije, koje se obično održavaju dva puta godišnje, učestvovaće pregovarač u ime BiH, ministri inostranih poslova, a ponekad i ambasadori naše zemlje u Briselu ili nekim drugim članicama zemalja EU, u zavisnosti od teme koja je na dnevnom redu. Na strani EU, pored Savjeta EU, učestvovaće predstavnici Evropske komisije, Evropskog parlamenta i predstavnici Delegacije Evropske komisije u Sarajevu. S obzirom na specifičnu situaciju u kojoj se BiH nalazi, u pregovorima će učestvovati i Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH, kojoj je sada na čelu Valentin Incko, ukoliko pregovori započnu prije njenog gašenja.
Najvažniji zadatak bilateralne međuvladine komisije je razmjena okvira pregovora. U suštini, predstavnici EU formalno upoznaju BiH sa pravnom stečevinom EU.
2. Skrining
U ovom koraku stručni organi EU će dati procjenu u kojoj mjeri je zakonodavstvo BiH usklađeno sa pravnom stečevinom EU. U ovom koraku Evrposka komisija, putem svoje delegacije u Sarajevu i kroz druge organe, predstavlja kompletnu pravnu stečevinu EU, podijeljenu u 35 pregovaračkih poglavlja. Evropska komisija upućuje upitnik sa nekoliko hiljada pitanja iz različitih oblasti, od pravnih akata, stanja ljudskih prava, stepena borbe protiv korupcije, sloboda medija i slično. Na ta pitanja zemlja kandidat, odnosno BiH, šalje detaljne odgovore.
3. Pregovori po poglavljima
U ovoj fazi započinju pregovori po 35 poglavlja, pa se usvajaju pregovaračke pozicije obje strane. Pregovori teku u okviru međuvladinih konferencija, na kojima, pored glavnog pregovarača učestvuju po potrebi i drugi organi BiH. Praksa je pokazala da je ovo najduža faza pregovora, koja može trajati duži niz godina. Nakon postizanja dogovora između EU i države kandidata o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduslova za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Formalnu odluku o tome donosi međuvladina konferencija na ministarskom nivou. Sve do sklapanja ugovora o pristupanju, ako se u tom poglavlju pravne stečevine donesu bitno novi propisi ili ako država ne ispuni preduslove i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora, postoji mogućnost njegovog ponovnog otvaranja.
4. Završetak pregovora
Kada se jednog dana pregovori privremeno zatvore u svim poglavljima, Savjet EU donosi zaključak o završetku pregovora sa BiH. To je formalni čin nakon kojeg se pristupa izradi dokumenta koji će za BiH biti najvažniji dokument u posljeratnoj istoriji: Ugovor o pristupanju EU.
U izradi nacrta učestvuju organi BiH, EU i zemalja članica, a u njega se ugrađuje sve ono što je ispregovarano tokom otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Ovaj nacrt se onda upućuje na usvajanje evropskim i bh. organima.
Na osnovu nacrta ugovora, a prije njegovog potpisivanja, EU mora donijeti konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo, Evropski parlament dati saglasnost, a Savjet EU donijeti odluku o prihvatanju nove države članice. BiH će od tog trenutka iz statusa zemlje kandidata preći u status zemlje pristupnice EU.
Ugovor o članstvu će potpisati predstavnici najvažnijih institucija EU, a dokument se nakon toga upućuje u zemlje članice na ratifikaciju. Stupanjem na snagu ugovora o pristupanju nakon završetka procesa ratifikacije, BiH će postati članica EU.
Poglavlja pregovora
Osnova svih pregovaračkih poglavlja je upoznavanje i primjenjivanje pravne stečevine EU.
Pravna stečevina EU može se podijeliti na četiri velike grupe. Prva grupa je primarno zakonodavstvo, odnosno osnivački ugovori Evropske zajednice, pa kasnije i EU. To su u suštini dva pravna akta, odnosno Rimski sporazum iz 1957. godine, kojim je uspostavljena Evropska ekonomska zajednica, te Mastrihtski sporazum iz 1992. godine, kojim je osnovana EU. Osim ova dva dokumenta, tu je i Povelja o temeljnim ljudskim pravima Savjeta Evrope i ta tri dokumenta čine tri stuba EU.
Sekundarno zakonodavstvo čine uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja. To su dokumenti koje uglavnom donosi Evropska komisija i Evropski parlament. Treću grupu čine različiti drugi izvori prava, poput presuda Suda Evropske zajednice (ne Evropski sud za ljudska prava u Strazburu), opšta pravna načela i međunarodni ugovori, dok se četvrta grupa odnosi na rezolucije, izjave, smjernice i slično.
Predstavnici BiH sagovornicima iz EU pokazuju svoju ozbiljnost da iza formalne kandidature pokažu spremnost za temeljne reforme koje od nijh traži EU.
1. Sloboda kretanja robe
Ovim poglavljem predviđena je slobodna trgovina robom na cijeloj teritoriji EU, bez ograničenja, osim u smislu specifikacija i opštih kvaliteta koje proizvod mora da zadovolji. Ovdje će glavni cilj BiH biti izdogovarati prelazni period za one proizvode koji su vitalni za njenu privredu, a ne uklapaju se u evropske kriterijume, te popraviti kvalitet proizvoda i ojačati administraitvni kapacitet provjere kvaliteta, sertifikacije proizvoda i garancije da svi proizvodi zaista zadovoljavaju kriterijume.
2. Sloboda kretanja radnika
Ovo pitanje je posebno osjetljivo za EU, jer predviđa da radnici sa cijele teritorije EU mogu nesmetano raditi u bilo kojoj zemlji članici. S obzirom da je jasno da neće biti veliki interes njemačkih radnika da rade u BiH, već da će biti obrnuto, EU će pokušati dogovoriti za nju povoljan prelazni period u kojem naši radnici neće moći u potpunosti koristiti ovo pravo.
3. Sloboda odabira poslovne lokacije i sloboda pružanja usluga
Osim slobode poslovnog subjekta da slobodno odabere gdje i s kim u EU želi poslovati, ovo poglavlje se dotiče i diploma, kvalifikacija i ujednačenog poslovnog registra, kako bi se u što je većoj mogućoj mjeri ujednačili kriteriji na cijeloj teritoriji EU. Ovo je vrlo bitno poglavlje za one evropske korporacije koje BiH vide kao mjesto na kojem bi mogle prenijeti dio svoje proizvodnje ili djelatnosti.
4. Slobodno kretanje kapitala
Osnovni cilj ovog poglavlja je ispregovarati uslove kako bi kapital u BiH i iz nje slobodno cirkulisao na cijeloj teritoriji EU. Ovo je vrlo osjetljivo poglavlje, pa će evropski pregovarači od nas tražiti čvrste garancije da nema pranja novca, da nam platni promet sa inostranstvom besprijekorno funkcioniše i da su svi bankarski poslovi strogo kontrolisani od strane nadležnih agencija.
5. Javne nabavke
EU će od nas tražiti strogo poštovanje evropskih normi u vezi s javnim nabavkama. Da da bismo ih u tome uvjerili, moramo se izboriti protiv korupcije i sive ekonomije, koja je i dalje veoma prisutna u BiH.
6. Korporativno pravo
Pravila o registracijama preduzeća, pisanje konsolidovanih izvještaja o poslovanju preduzeća, osnovna pravila i propisi u vezi s korporacijama je takođe dio onoga što će evropski pregovarači tražiti da u potpunosti ispunimo. Dio ovih reformi je već implementiran u BiH kroz “giljotinu propisa” i projekte finansirane od strane evropske banke u obuci činovnika u vođenju knjigovodstvenih standarda.
7. Zakoni o intelektualnom vlasništvu
U EU postoje jasna pravila o poštovanju patenata, intelektualnog vlasništva, robne marke i borbe protiv piraterije.
BiH treba da usvoji sedam zakona koji se odnose na intelektualno vlasništvo, a to su Prijedlog zakona o autorskim i srodnim pravima, koji će zamijeniti trenutno važeći zakon iz 2002. godine, te Prijedlog zakona o kolektivnom ostvarenju autorskih i srodnih prava. Tu su još i posebni zakoni o robnoj marki, o patentima, geografskoj lokaciji brenda, industrijskom vlasništvu, te zakon o dizajnu elektronskih kola.
8. Konkurentnost
Ovo poglavlje bavi se ukidanjem monopola i privilegovanih pozicija na tržištu. Konkretno, EU će od nas tražiti da liberalizujemo tržišta koja su danas monopolizovana, poput trgovine električnom energijom ili poštanskih usluga. Ilustracije radi, BiH će trebati da odvoji operatere u željezničkom transtportu od infrastrukture. To konkretno znači da BiH neće moći zatvoriti ovo poglavlje ako “Željeznice RS” ne budu odvojene u dva zasaebna preduzeća, jedno koje će se baviti prevozom, a drugo infrastrukturom. Zauzvrat, BiH će moći ispregovarati prelazno razdoblje i finansijsku pomoć od EU da se u potpunosti prilagodi evropskim zahtjevima. Ovo poglavlje poklapa se djelimično i sa poglavljem broj 14.
9. Finansijske usluge
Pravna stečevina EU na području finansijskih usluga obuhvata pravila ovlaštenja, djelovanja i kontrole finansijskih ustanova na području bankarstva, osiguranja, posebnih penzionih fondova, usluga ulaganja i tržišta obveznicama. Financijske ustanove mogu djelovati širom EU u skladu s načelom “kontrole matične zemlje”, bilo uspostavom filijala ili pružanjem usluga na prekograničnoj osnovi.
10. Informaciono društvo i mediji
BiH će evropskim pregovaračima morati pokazati da je implementirala odluke EU koje se odnose na bezbjednost platnog prometa, plaćanje putem Interneta, slobodu emitovana televizijskih i radijskih programa u skladu sa evropskim normama.
11. Poljoprivreda i razvoj sela
Suština poljoprivredne evropske politike je CAP (Common Agricultural Policy), odnosno zajednička evropska politika. Ona podrazumijeva postojanje Agencije za plaćanje i Sistem integrisane uprave i kontrole (IACS), kao i sposobnost za sprovođenje mjera ruralnog razvoja. Već iz ovoga je jasno da će BiH morati integrisati svoju poljoprivrednu proizvodnju sa ostatkom EU. To će biti posebno osjetljivo, jer BiH mora liberalizovati svoje tržište, a ukoliko u narednom periodu, koliko je preostalo do pristupa EU, ne uloži u modernizaciju poljoprivrede, neće biti u stanju da se izbori sa modernim evropskim poljoprivrednim proizvođačima.
12. Bezbjednost hrane i veterinarstvo
Pored strogih propisa o bezbjednosti hrane, higijeni u proizvodnim postrojenjima i prodajnim objektima, ovo poglavlje propisuje i stroga pravila o dobrobiti životinja. Primjera radi, fabrike koje se bave uzgojom stoke moraće voditi računa o veličini prostra koji životinje imaju, kvalitetu stočne hrane, kontroli zdravlja i zabrani udaranja, mučenja i nehumanog ubijanja životinja.
13. Ribarstvo
Za BiH ovo poglavlje nije od velike važnosti s obzirom na to da BiH nije jaka ribarska zemlja. Međutim, postoje kriterijumi držanja ribnjaka, distribucije ribe, kvaliteta i kontrole.
14. Transportna politika
Kao što i sam naziv poglavlja govori, BiH će morati primijeniti evropsku politiku u oblasti transporta, koja propisuje kvalitet usluga prevoza, ukidanje monopola, a dobar dio regulative odnosi se i na potrebu obezbjeđivanja ekoloških standarda. Naravno, ovo poglavlje odnosi se na drumski, vazdušni, željeznički i vodeni saobraćaj.
15. Energetika
U ovom poglavlju pregovaračke strane se dogovaraju o načinu primjene osnova energetske politike. Ovdje BiH može tražiti da zajedno sa svojim susjedima bude dio energetskih koridora snabdijevanja EU energijom. U ovom poglavlju uređuju se načini i modaliteti subvencija države, posebno u oblasti stimulisanja stanovništva za efikasnijim korištenjem energije ili prelazak na “zelene” energije. Takođe, ovdje BiH ima šansu da sa EU ispregovara podršku za izgradnju novih distributivnih mreža za električnu energiju, odnosno izgradnju takozvane smart grid.
Osim toga, u ovom poglavlju biće regulisane obavezne državne energetske zalihe, propisn kvalitet goriva, korištenje čistih energija i slično.
16. Oporezivanje
Pravna stečevina u području oporezivanja obuhvata područje indirektnog oporezivanja, što se posebno odnosi na porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize. U području direktnih poreza, pravna stečevina obuhvata neke aspekte oporezivanja dohotka od ušteda i poreza na dobit. Države članice moraju se pridržavati načela kodeksa ponašanja pri oporezivanju preduzeća. Iako je BiH usvojila dobar dio evropske legislative, posebno kada se radi o Upravi za indirektno oporezivanje, čeka nas još mnogo posla.
17. Ekonomska i monetarna politika
Osnovna stvar s kojoj će Evropljani izaći pred BiH u pregovorima u ovom poglavlju je zahtjev da Centralna banka bude strogo nezavisno tijelo i da država prekine sa subvencijama i direktnim finansiranjem javnog sektora. Što se tiče Centralne banke, tu je BiH uradila dobar posao, ali oko ukidanja subvencija će biti više problema i to bi moglo biti jedno od najizazovnijih poglavlja.
Takođe, od država članica očekuje se koordinisanje njihovih ekonomskih politika. Nove države članice obavezne su pridržavati se strogih kriterija kako bi bile u stanju usvojiti evro nakon pristupanja. Do tada one postupaju sa kursevima svojih nacionalnih valuta kao sa pitanjem od zajedničkoga interesa EU.
18. Statistika
Iako se na prvi pogled tako ne čini, ovo je jedno od najvažnijih pregovaračkih pitanja. Bez pouzdanih statističkih podataka nema ni pouzdanih pokazatelja da li BiH ispunjava sve svoje obaveze. Na osnovu statističkih podataka, poput popisa stanovništva, donose se razvojni programi EU za BiH i određuju kvote za učešće u finansiranju zajedničkog budžeta kao i korištenje fondova EU.
19. Socijalna politika i zapošljavanje
Evropski fond za socijalnu politiku je osnovni instrument kojim EU pokušava obezbijediti što bolji položaj radnika u EU. Ovo je jedno od najizazovnijih pitana na nivou EU, koja se pokušava izboriti za što veću jednakost radnika na cijeloj teritoriji EU. Pregovarači na strani BiH će imati zadatak da se izbore za maksimalno povoljne uslove za svoje radnike i za pomoć iz evropskih fondova za poboljšanje socijalnog položaja radnika.
20. Preduzetništvo i industrijska politika
Najvažniji cilj je poboljšanje poslovnog okruženja, u kojem rade mala i srednja poduzeća koja čine čak 99 odsto ukupne evropske ekonomije. važan dio toga su privatizacija i restrukturacija. Industrijska politika EU uglavnom se sastoji od političkih smjernica. Sprovođenje industrijske politike zahtijeva odgovarajući administrativni kapacitet na državnom, entitetskom, regionalnom, kantonalnom i lokalnom nivou.
21. Transevropske mreže
Ovo poglavlje obuhvata politiku transevropskih mreža na području prevoza, telekomunikacija i energije, uključujući smjernice Zajednice o razvoju mreža i mjera podrške za projekte od zajedničkog interesa. Uspostavljanje i razvoj transevropskih mreža i promocija povezanosti i međudjelovanja nacionalnih mreža ima za cilj u potpunosti iskoristiti unutrašnje tržište i stvoriti nova radna mjesta u EU.
22. Regionalna politka i koordinacija strukturalnih instrumenata
Poglavlje se sastoji od dokumenata koji ne zahtijevaju prenos u nacionalno zakonodavstvo. Dokumentima se definišu pravila sastavljanja, odobravanja i sprovođenja programa Strukturnih fondova koji oslikava teritorijalnu organizaciju svake zemlje. O tim se programima pregovara i dogovara s Komisijom, a za njihovo sprovođenje odgovorna će biti BiH.
23. Pravosuđe i osnovna prava
U ovom poglavlju BiH treba da uvjeri predstavnike EU da je njeno pravosuđe reformisano i u potpunosti usklađeno sa pravnim okvirom EU. To će zahtijevati sprovođenje velikih reformi, od smanjenja broja predmeta, povećanje broja uspješno riješenih slučajeva pa do odlaska svih stranaca iz bh. pravosudnog sistema.
24. Pravda, sloboda, bezbjednost
Evropa će od BiH tražiti, pored poštovanja ljudskih prava, garanciju da se u zemlji ne nalaze bilo kakvi pojedinci i organizacije koje se mogu dovesti u vezu sa međunarodnim terorizmom. Većinu stvari u ovom poglavlju, poput bezbjednosti dokumenata i graničnih prelaza, BiH upravo rješava kroz pregovore o liberalizaciji viznog režima.
25. Nauka i istraživanje
BiH malo izdvaja za nauku i istraživanje. Ova područja su u domenu država članica i EU neće propisivati količinu izdvajanja, ali će zahtijevati od BiH da doprinese jačanju evropske zone obrazovanja, nauke i tehnologije. Ako bude imala programe, BiH će moći koristiti evropske fondove.
26. Obrazovanje i kultura
Izdvajanja za kulturu i obrazovanje u BiH su minimalna i ne zadovoljavaju evrposke standarde u ovoj oblasti. Iako je oblast obrazovanja i kulutre isključivo u nadležnosti država članica, pa se u to Evrposka komisija ne miješa, postoje okvirne smjernice koje govore o očuvanju evropskog kulturnog identiteta i različitosti svih njenih naroda, jezika, kultura i rasa. U ovoj oblasti su reforma obrazovana, bolonjski proces, osiguranje mobilnosti studenata na evropskom nivou i slično.
27. Ekologija
Pravna stečevina EU sadrži više od 200 većih pravnih akata koji obuhvataju zakonodavstvo, propise o kvalitetu vode i vazduha, upravljanju otpadom, zaštiti prirode, kontroli industrijskog onečišćenja i upravljanja rizikom, hemikalijama i genetski modifikovanim organizmima, zatim propise o nivou buke i šumama.
28. Zaštita potrošača i zdravlja
Kada je u pitanju zaštita potrošača, EU ima deset pravila koja važe na cijeloj njenoj teritoriji, a o tome smo nedavno detaljno pisali. Pravila se odnose na to da je inicijativa uvijek na strani potrošača, a ne prodavača. I u oblasti zaštite zdravlja, pravila su veoma rigorozna.
29. Carinska politika
Pravna stečevina vezana za carinsku uniju gotovo se isključivo sastoji od zakonodavstva koje direktno obavezuje države članice. Ono uključuje Carinski kodeks EU i njegove provedbene smjernice, kombinovanu nomenklaturu, zajedničku carinsku tarifu i odredbe o klasifikaciji tarifa, oslobođenju od carinskih taksi itd.
30. Međunarodni odnosi
Međunarodni odnosi proističu iz direktnih nadležnosti EU, a to zakonodavstvo nastalo je iz multilateralnih i bilateralnih trgovačkih obaveza EU, kao i iz nekoliko autonomnih preferencijalnih trgovinskih mjera. Na području trgovačke pomoći i razvojne politike, države članice moraju se pridržavati zakonodavstva i međunarodnih obaveza EU i osigurati kapacitete za učešće u razvojnim i humanitarnim politikama EU.
31. Spoljna politika, spoljna bezbjednost i odbrambena politika
Evropska unija ima Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku (CFSP) i Evropsku bezbjednosnu i odbrambenu politiku (ESDP), koje se temelje na pravnim aktima, uključujući pravno obavezujuće međunarodne sporazume, i na političkim dokumentima. BiH će morati da bude u mogućnosti da sprovodi politički dijalog unutar okvira CFSP-a, da se uskladi s izjavama EU i da učestvuje u aktivnostima EU.
32. Finansijska kontrola
Ovo poglavlje u sebi sadrži uglavnom odredbe koje se spominju u svim ranije spomenutim poglavljima u kojima postoji finansijska podrška EU. To znači da će ovdje BiH morati ispregovarati mehanizme kontrole protoka evropskog novca, kako bi se izbjegla situacija iz devedesetih, kada se velikom dijelu donacija koje su stigle u BiH izgubio svaki trag.
33. Budžetske odrednice
Ovo poglavlje pokriva pravila vezana za finansijske resurse potrebne za finansiranje budžeta EU, koja čine doprinosi zemalja članica od carinskih i poljoprivrednih davanja i akciza, kao i davanja od PDV-a, te resursa zasnovanih na nivou bruto domaćeg proizvoda.
34. Institucije
U ovom poglavlju se bh. organi pripremaju za učestvovanje u radu evropskih institucija. Utvrđuju se kvote zastupljenosti u Savjetu EU, Evrposkoj komisiji, Parlametnu i administraciji EU.
35. Ostalo
Ovo poglavlje nije unaprijed definisano i obuhvatiće sve ono što se pojavi kao pitanje tokom pregovora, a nije obuhvaćeno u prethodna 34 poglavlja. Osnova poglavlja utvrdiće se na bilateralnoj međuvladinoj konferenciji, kada BiH formalno počne sa pregovorima. Nezavisne novine