Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Radnici „Sutjeske“ bez plata od jula, inspekcija na terenu

    12. Februara 2026. — 16:01

    ERS se kod banke iz Sarajeva zadužio pet miliona KM

    12. Februara 2026. — 14:52

    Integral traži poništenje ugovora od 1,4 milijarde evra u Rumuniji

    12. Februara 2026. — 13:07
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Sve smo bliže dnu zapadnog Balkana: I Albanija prestiže BiH

    13. Februara 2026. — 08:03

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Domaći farmeri na ivici

    12. Februara 2026. — 08:01

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Od carina čak 300 odsto više novca

    13. Februara 2026. — 09:04

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Krediti za zdrave

Krediti za zdrave

adminadmin21. Januara 2010. — 07:00Nema komentara5 minuta čitanja

BANJALUKA,  Banke koje posluju u BiH su tokom prošle godine smanjile obim svoje kreditne aktivnosti za tri odsto u odnosu na kraj 2008. godine, što dodatno pogoršava stanje u realnom sektoru ekonomije. Ovaj podatak je važniji ako se ima u vidu činjenica da su bankarski krediti osnovni izvor eksternog finansiranja domaće privrede. Drugi problem za privrednike jesu relativno visoke kamatne stope i činjenica da je takvu cijenu kredita veoma teško ukalkulisati u smanjeni obim aktivnosti domaćih preduzeća zbog pada tražnje na domaćem i stranom tržištu.
– Bankari kao razlog za smanjeni obim kreditne aktivnosti i visoku kamatnu stopu najčešće navode skupe izvore sredstava s međunarodnog i domaćeg tržišta.
Drugi problem jeste nedostatak kvalitetnih programa za novo kreditiranje, a tu je i otežano servisiranje obaveza po odobrenim kreditima, odnosno povećanje nenaplativih kredita. Zbog toga je dio banaka prošle godine poslovao sa gubicima – objašnjava viceguverner Centralne banke BiH, Radomir Božić. Strahujući od novih gubitaka bankari izbjegavaju veći obim kreditne aktivnosti i održavaju visok nivo kamatnih stopa.
– Dobro bi došlo relaksiranje u pogledu reprogramiranja plasmana klijentima koji izvršavaju svoje obaveze, a koje bi, u dogovoru s MMF, mogle omogućiti entitetske agencije za bankarstvo. Takođe, veoma je važno primijeniti mehanizme za smanjenje kamatne stope kao što su subvencionisanje dijela kamate za određene privredne grane i preduzeća i obezbjeđenje odgovarajućih garancija za odobrene kredite.
Međunarodne finansijske institucije i organizacije već su najavile da će pokrenuti nove projekte ulaganja u preduzeća koja imaju probleme u poslovanju, odnosno njihovo restrukturisanje, kao i za obezbjeđenje sredstava za garancije bankama koje kreditiraju preduzeća u Centralnoj i Istočnoj Evropi, uključujući i BiH – navodi Božić. On ističe da bi se bankari trebali u većoj mjeri pozabaviti svojim klijentima, kako u pogledu primjene modernih pristupa praćenja njihove kreditne sposobnosti i ukupnog boniteta, tako i u pogledu stručne pomoći kroz povezivanje s novim poslovnim partnerima, pristup novim tržištima i zajedničku pripremu izvoznih i razvojnih projekata.
 – Smatram da za ovakve aktivnosti banaka ima prostora, prije svega, u domenu kratkoročnog kreditiranja tekućeg poslovanja, jer su banke u BiH visoko likvidne. To potvrđuje podatak da su banke tokom 2009. godine držale novčana sredstva iznad obavezne rezerve u rasponu od 870 miliona maraka do 1,68 milijardi maraka, odnosno prosječno 1,1 milijardu maraka, što uz procijenjeni nivo od oko 500 miliona maraka potrebnih za održavanje njihove dnevne likvidnosti, znači slobodnih oko 600 miliona maraka – navodi Božić. Zaključak koji se nameće jeste da bankarski sektor ne pruža dovoljnu podršku domaćoj privredi i ne omogućava joj da lakše prebrodi posljedice ekonomske krize.
– U tom smislu su logični pritisci Vlade RS na banke sa sjedištem u RS da preispitaju svoju kreditnu i kamatnu politiku, te da uz zadržavanje zdravog poslovanja, pruže veću i prihvatljiviju kreditnu podršku domaćoj privredi. Nadam se da će bankari shvatiti rizike koje bi za njihovo poslovanje moglo imati povlačenje državnih depozita – smatra Božić.
Zamjenik direktora Nove banke AD Banja Luka, Milan Radović, kaže da imajući u vidu da ta banka nije pooštravala kriterijume za dodjelu kredita u prošloj godini, ne bi mogao reći u kojoj se mjeri upozorenje iz Vlade RS odnosi na Novu banku.
– To potvrđuje i činjenica da smo imali rast kreditnog portfelja u 2009. godini i da smo vodeća banka u  plasiranju kredita iz sredstava IRB RS. Takođe, izmijenjenim pravilima kreditiranja stvorena je mogućnost da se 60 odsto kreditnih sredstava iskoristi za refinansiranje postojećih kreditnih obaveza, pa sada naši klijenti mogu da kredite po skupljim kamatama zamijene kreditima po povoljnijim kamatama od 5,4 odsto. Sve ovo vrijedi i za klijente koji nemaju mogućnost da se kreditiraju iz sredstava IRB RS – kaže Radović.
U Hipo Alpe Adria banci ističu da su već duže vrijeme vodeći finansijer domaće privrede sa oko 600 miliona maraka kreditnog portfolija u pomenutom segmentu što trenutno predstavlja jednu trećinu kredita  odobrenih domaćoj privredi. Ipak, kažu u Hipo banci, moramo biti svjesni činjenice da je znatan broj domaćih privrednih subjekata počeo da kasni sa ispunjavanjem svojih kreditnih obaveza, što se opet direktno negativno odražava na poziciju i kreditne potencijale banke, prije svega zbog velikih izdvajanja sredstava za rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke.
– I dalje smo spremni pomoći klijentima koje je kriza najviše pogodila i restrukturisati njihove postojeće obaveze na optimalan način, iako takvi zahvati negativno utiču na profitabilnost same banke – tvrde u Hipo banci.
Predstavnici drugih banaka s kojima smo razgovarali o ovoj temi kažu da čine baš sve što je u njihovoj moći kako bi pomogli domaćoj privredi, ali prvenstveno preduzećima koja rade i koja su zdrava. Upozorenja da bi lako mogli da se nađu pred opasnošću povlačenja državnih depozita ukoliko ne ublaže kreditnu i kamatnu politiku, bankari očigledno i ne shvataju kao prijetnju, jer iz njihove perspektive Vlada RS nema drugog izbora nego da državni novac drži na računima banaka u RS.
 
Strane banke protiv domaće privrede
Bankarski sistem u RS nije u potpunosti u funkciji proizvodnih preduzeća, jer banke nude kreditna sredstva pod nepovoljnim uslovima i s visokim kamatnim stopama, a sve dodatno pogoršavaju duga procedura odobravanja kredita i obimna dokumentacija koju je potrebno dostaviti banci, kaže izvršna direktorka Privredne komore RS, Dragica Ristić.
– S obzirom na nedostatak obrtnih sredstava potrebno je da banke plasiraju brze kredite koji bi bili iskorišteni kao obrtna sredstva. Budući da u RS nema domaće banke suočeni smo sa činjenicom da kod nas rade samo strane banke koje nisu u funkciji domaće privrede, već posluju na čisto komercijalnim osnovama i okrenuti su podršci privredi zemlje iz koje dolaze – kaže Ristićeva.Fokus

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakProblemi aviokompanija: terorizam, ekonomska kriza i SARS
Sljedeći članak Potencijalni kupci u posjeti Merkatoru

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Naša Banka učesnica je ovogodišnjeg Real EXPO 2026. u Banjoj Luci

Svijet 02 minute čitanja

Od carina čak 300 odsto više novca

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

12. Februara 2026. — 19:1004 minute čitanja

April bi mogao biti jedan od najkritičnijih mjeseci za prevoznike u Bosni i Hercegovini, ali i za cijelu privredu, poručio je u podcastu „Nikad u minusu“ Muamer Berbić direktor Tuzlatransporta.

Radnici „Sutjeske“ bez plata od jula, inspekcija na terenu

12. Februara 2026. — 16:01

ERS se kod banke iz Sarajeva zadužio pet miliona KM

12. Februara 2026. — 14:52

Integral traži poništenje ugovora od 1,4 milijarde evra u Rumuniji

12. Februara 2026. — 13:07

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.