SARAJEVO, Globalna finansijska kriza ima pozitivne efekte na poljoprivredu BiH, jer je ona u prvih pola godine krize zabilježila rast uvoza poljoprivrenih proizvoda za 0,7 odsto, a izvoza za nešto više od 10 odsto, izjavio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević.
Zirojević u intervjuu Srni ističe da su u tom periodu zemlje potpisnice CEFTA sporazuma zabilježile visoke stope pada i uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, te da su one posebno važne za BiH, jer je to jedini region sa kojim, u vrijeme krize, situacija nije bila tako negativna kao u trgovinskim odnosima sa drugima.
“Mi u Ministarstvu činimo mnogo toga da se situacija poboljša za naše izvoznike, a budući dani će stvarno pokazati koliko smo u tome uspješni. Međutim, ako budemo radili sami, umjesto u uskoj saradnji sa drugim resornim institucijama, onda je potencijalni uspjeh u samom startu ograničen“, rekao je Zirojević.
On je podsjetio da je cilj CEFTA sporazuma oslobađanje protoka ljudi, robe i ideja, višestruko povećanje razmjene, usklađivanje privrednog razvoja, stvaranje znatno većeg tržišta, te podizanje privredne saradnje na viši nivo.
“Potpisivanjem Sporazuma otvorilo se tržište za plasman proizvoda za više od 30 miliona stanovnika. Iskorištavanje mogućnosti koje pruža ovaj Sporazum u velikoj mjeri zavisi od konkurentnosti naših privrednika”, istakao je Zirojević.
Prema njegovim riječima, Sporazum je stvorio iste uslove trgovine u cijelom regionu, što konkretno znači da je poslovna zajednica mogla u poznatim uslovima imati dugoročnije planove poslovnih aktivnosti bez da režim trgovine varira od zemlje do zemlje, kao što je to bio slučaj sa bilateralnim ugovorima i to njih 32.
Zirojević je rekao da je ovakvo povezivanje regiona dalo šansu samom regionu da se konsoliduje iznutra, ali i da ima znatno povoljniju poziciju prema drugima.
“Ukrupnjeno tržište je daleko privlačnije stranim, ali i domaćim ulagačima od malih segmentiranih tržišta. Bez obzira na važnost koju potpisnice Sporazuma same sebi daju, riječ je o malim tržištima, a poznato je da kapital traži potrebnu kritičnu masu potencijalnih potrošača”, ističe Zirojević.
On navodi da je geografski položaj BiH u regionu vrlo specifičan, te bi ostanak izvan ove zone slobodne trgovine bilo svjesno dovođenje privrede u ”pat-poziciju” iz koje teško da postoji izlaz, što bi dovelo do toga da bi bosanskohercegovački izvoz bio otežan u odnosu na druge, a uvoz se ne bi mogao značajnije smanjiti.
“Koncept tzv. dijagonalne kumulacije porijekla robe, po mnogima, jedna je od najvećih prednosti ovog sporazuma. Najprije CEFTA kumulacija, a zatim i kumulacija sa EU (tzv. SAP kumulacija) trebalo je da da šansu domaćoj privredi da uz niži stepen obrade i prerade repromaterijala njeni proizvodi steknu BiH porijeklo i koriste ugovorenu preferencijalnu carinsku stopu, koja je u najvećem broju slučajeva nula”, objašnjava Zirojević.
Prema njegovim riječima, brojni proizvodi u BiH imaju vrlo nizak stepen obrade, te su vrlo teško sticali porijeklo, a samim tim bili i manje konkurentni, a potencijali Sporazuma su u ovoj oblasti veliki, ali nedovoljno iskorišteni.
“Sporazumom je eksplicitno zabranjena primjena izvoznih subvencija, sa kojima je privreda BiH bila suočena u prošlosti. BiH je vrlo aktivna unutar uspostavljenih tijela po CEFTA sporazumu. To je jedan od pravnih načina rješavanja mnogih problema”, ističe Zirojević.
On je naveo da se u kontaktu sa privrednim komorama i poslovnim subjektima dolazi do blagovremenih informacija o primjeni neke nedozvoljene prakse, necarinske barijere – na što se reaguje, te su na ovaj način određeni problemi već otklonjeni.
Govoreći o efektima primjene nedavno usvojenih mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH, Zirojejević je rekao da su njihovi ciljevi da se poveća kvalitet i sigurnost domaćih proizvoda uz konkurentnu prednost u proizvodnji, preradi i trgovini, te poboljša spoljnotrgovinska razmjena BiH sa zemljama CEFTA.
Prema njegovim riječima, cilj je i da se stvore što bolji preduslovi za izvoz tradicionalnih prehrambenih proizvoda u zemlje članice EU, koristeći sve prednosti postignutog Privremenog trgovinskog sporazuma u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
“Daleko veće efekte ovih mjera trebalo bi očekivati u boljoj domaćoj ponudi poljoprivrednih proizvoda, čime bi se otvorila mogućnost za stvaranje domaćih trgovinskih lanaca, koji bi mogli biti konkurenti stranim trgovačkim kućama”, objašnjava Zirojević.
On navodi da bi, u trenutku kada se još uvijek predviđaju otežavajući uslovi u poslovanju i pad prosječnog dohodka, te porast cijena hrane na svjetskom tržištu, primjena ovih mjera, upravo u ovoj godini, mogla dovesti do većeg povjerenja potrošača i aktivnog učešća drugih nadležnih institucija i nevladinih organizacija da dalje rade na podršci domaćoj proizvodnji i kampanjama promocije ponude i kupovine domaćeg proizvoda.
“Nastoje se, takođe, obezbijediti uslovi za ukupan porast domaće poljoprivredne proizvodnje, te porast zapošljavanja u ovoj grani. Ovim se stvara dugoročna perspektiva za ostanak i povratak seoskog stanovništva, čime bi se otvorila mogućnost za stabilan ruralni razvoj i korištenje predpristupnih i drugih fondova u lokalnoj ruralnoj zajednici”, istakao je Zirojević.
Prema njegovim riječima, ispunjenje zahtjeva za priključenje BiH EU zahtijeva korjenite promjene u društvu, koje je moguće provesti samo uz aktivno uključivanje i angažman svih činilaca u poljoprivrednom sektoru BiH.
“Ključni ciljevi politike u sektoru poljoprivrede usmjereni su ka ispunjavanju zahtjeva u pogledu uspostavljanja neophodnih struktura i administrativnih procedura kako bi BiH bila sposobna preuzeti predpristupnu pomoć koja podržava zemlje potencijalne kandidate u ispunjavanju kriterijuma za članstvo u EU”, zaključio je Zirojević u intervju Srni.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
a sta se tu ima podnositi nasa poljoprivreda je ionako u katastrofalnom stanju. umjesto da se cuva i razvija, nasi odgovorni ljudi se vade na krizu u svjetu i kod komsija