REJKJAVIK, Španija, predsjedavajuća Evropske unije, poručila je islandskim vlastima da kriza u vezi s usvajanjem zakona o obeštećenju štediša iz Velike Britanije i Holandije neće uticati na moguće članstvo Islanda u EU.
Španija na aplikaciju Islanda za članstvo u EU gleda kao na odvojeno pitanje od problema vraćanja novca povjeriocima iz Velike Britanije i Holandije. To je promjena stava Madrida, koji je ranije slao upozorenja da Island ne može očekivati evropsku budućnost ukoliko ne izvrši svoje obaveze prema drugim zemljama.
Veliki broj državljana i kompanija iz Holandije i Velike Britanije koji su držali novac u bankama na Islandu ostao je bez njega kada se, kao posljedica svjetske ekonomske krize, bankarski sistem na Islandu urušio. Gubitak od oko 3,8 milijardi evra, nastao nakon kolapsa privatne banke Icesave, morale su da pokriju holandske i britanske vlasti, koje od Islanda sada traže nadoknadu. U trenutku bankrotstva 7. oktobra 2008. godine ova banka je imala 320.000 klijenata, kojima je obećavana visoka kamata na štedne uloge.
Parlament Islanda usvojio je zakon koji reguliše isplatu tokom 14 godina, ali je predsjednik Olafur Ragnar Grimson, zbog nezadovoljstva građana tim rješenjem, odbio da ga potpiše, zbog čega ne može da stupi na snagu. Poslije toga kao jedino moguće rješenje u novonastaloj političkoj krizi u zemlji bilo je raspisivanje referenduma, na kojem će se Islanđani opredijeliti da li prihvataju da zemlja plati dug. Islandski parlament jednoglasno je usvojio prijedlog da u toj zemlji prije 6. marta bude održan referendum. Konačan datum referenduma odrediće Ministarstvo pravde u saradnji s Izbornom komisijom. Ukoliko građani odbace predloženi zakon on će automatski pasti, što znači da će Island morati da potraži novo rješenje za vraćanje duga.
Prema posljednjim anketama, gotovo 60 odsto stanovništva Islanda ne želi na sebe da preuzme dužnički teret.
Ministar finansija Islanda Staingrimur Sigfuson je, posjetom Oslu i planiranim odlaskom u Kopenhagen, počeo turneju po skandinavskim zemljama u pokušaju da spasi planove za oporavak ekonomije i obezbijedi prijeko potrebne kredite. Kako bi prevazišao posljedice krize Island od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) očekuje 2,1 milijardu dolara i dodatnih 2,5 milijardi od Švedske, Danske, Norveške i Finske. Očekivanja Islanda mogla bi, međutim, da se izjalove poslije oštre reakcije Velike Britanije, Holandije i Finske nakon što je predsjednik Islanda odbio da potpiše zakon o otplati.
Članstvo u EU ne zavisi od duga
