VAŠINGTON, Odbor za bankarstvo američkog Senata podržao je nominaciju predsjednika Uprave Federalnih rezervi SAD (Fed) Bena Bernankija za još jedan četvorogodišnji mandat na čelu američke centralne banke.
Bernankijev četvorogodišnji mandat na čelu Feda ističe 31. januara. Za Bernankija, kojeg je za novi mandat kandidovao američki predsjednik Barak Obama, glasalo je 16 članova Odbora, dok je sedam bilo protiv njegovog ostanka na čelu Feda. Tokom rasprave pred Odborom za bankarstvo, Berankija su kritikovali i oni koji su mu dali svoj glas, uključujući predsjednika Odbora, demokratskog senatora Krisa Doda. On je Bernankiju prebacio propuste u regulaciji, koji su doprinijeli krizi bankarskog sistema koja je SAD gurnula u tešku recesiju, a svijet u finansijsku i ekonomsku krizu. Međutim, pohvalio ga je za agresivno i inovativno otklanjanje šteta u posljednje dvije godine.
Nakon što je Barnanki dobio podršku Odbora, nominacija je potom poslata Senatu na odobravanje, ali se ne očekuje da glasanje, na kome će Bernankijev izbor najvjerovatnije biti potvrđen, bude obavljeno prije januara.
Bernanki, 56-godišnji bivši profesor Univerziteta u Prinstonu, važi za jednog od najvećih poznavalaca uzroka izbijanja Velike depresije u SAD početkom tridesetih godina prošlog vijeka. Mnogi ekonomisti smatraju da mu je baš to znanje pomoglo da Fed usmjeri u dobrom pravcu u novoj velikoj krizi koja je posljednje dvije-tri godine zahvatila vodeću svjetsku privredu.
U stručnim krugovima se smatra da je nespremnost čelnika Feda da drastično uvećaju likvidnost u posrnuloj američkoj privredi na samom početku Velike depresije bila kobna greška, koja je kasnije mnogo koštala SAD i cijeli svijet. Odmah poslije saznanja da se slom američkog hipotekarnog tržišta, u ljeto 2007. godine, može pretvoriti u ekonomsku krizu nesagledivih razmjera, Bernanki je odlučno tražio da se banke i druge kreditne organizacije snabdiju dovoljnom količinom likvidnih sredstava, jer je to, kako je ukazao, bio jedini način da se izbjegne ponavljanje grešaka koje je Fed napravio u Velikoj depresiji.
Zasluga Bernankija je, ne samo uspješno oživljavanje gotovo zaustavljene aktivnosti na kreditnim tržištima, ulivanjem gotovine u banke već i uvođenje novih kriterijuma za finansiranje prodaje i kupovine automobila, kuća i drugih nekretnina. Bernaki je, osim toga, preduzeo i više drugih inventivnih poteza koji su, ne samo osjetno proširili moć Feda, već i doprinijeli, sudeći prema najnovijim podacima, da se aktiva američke centralne banke utrostruči u odnosu na period prije izbijanja krize.
Ben Bernanki pred novim mandatom
