ZAGREB, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) u jedanaest je mjeseci ove godine odobrila više od 5,6 milijardi kuna kredita, što je 3,7 posto manje nego u isto vrijeme lani, a očekuje da će u idućoj godini uspjeti održati kreditnu aktivnost na ovogodišnjem nivou, izjavio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.
S obzirom na okolnosti i kraj 2008. kada smo procjenjivali da bi pad kreditnih aktivnosti u ovoj godini mogao biti i 25 do 30 posto, možemo biti zadovoljni, rezultati su puno bolji od očekivanja, očekujemo ako ne jednaku onda tek nešto manju kreditnu aktivnost nego lani, kazao je Kovačev.
Očekuje da će HBOR u ovoj godini ostvariti dobit od 160 miliona kuna (prošle 174 miliona kuna).
Kovačev ističe kako je HBOR kod međunarodnih finansijskih ustanova ove godine uspio pribaviti 445 miliona eura i to pod uslovima koji su vrijedili i prije pojave svjetske i ekonomske krize. To je omogućilo HBOR-u zadržavanje kamatnih stopa na nivou kao i prethodnih godina, od 2 do 6 posto, kazao je.
HBOR s međunarodnim finansijskim institucijama pregovara o novim aranžmanima i Kovačev vjeruje da će u 2010. održati kreditnu aktivnost na nivou ove godine.
Iz HBOR-a ističu da je interes za njihovim sredstvima ove godine bio veliki, što potkrepljuju i podatkom da je u jedanaest mjeseci odobreno ukupno 1.130 kredita, ili 6,3 posto više nego u jedanaest mjeseci lani.
Najveći je broj kredita, kao i iznosi, odobren za potrebe izvoza (4 milijarde kuna) te malog i srednjeg preduzetništva (518 kredita, iznos od 853 miliona kuna), pa oni u ukupno odobrenih 5,6 milijardi kuna kredita imaju udio od 87 posto.
No, kao i ostale banke i HBOR bilježi rast nenaplaćenih potraživanja. Postotak nenaplaćenih, odnosno potraživanja u kašnjenju porastao je s 1,8 posto u 2008. na 3,4 posto u ovoj godini, ističe Kovačev.
Bilo je i dosta zahtjeva za reprogramom kredita, a ti su se klijenti većinom upućivali na ove godine uvedene HBOR-ove programe za rješavanje problema nelikvidnosti (financiranja trajnih obrtnih sredstava, kreditiranje proizvodnje, likvidnost i izvoz).
I ove je godine najtraženiji bio program priprema za izvoz po kojemu je odobreno 485 kredita, u iznosu od preko 3,7 milijardi kuna, a rast je zamjetan i u osiguranju izvoza, za 36 posto u broju izdanih polica (1.332 police), te su osigurani poslovi u vrijednosti oko dvije milijarde kuna.
Kovačev je najavio i kako će početkom 2010. s radom početi i novo društvo za osiguranje izvoza – HKO d.d., prvi privatni osiguravatelj za pokriće kratkoročnih izvoznih potraživanja u Hrvatskoj.
Riječ je o zajedničkom ulaganju HBOR-a (51 posto vlasništva) i austrijskog osiguratelja OeKB (49 posto), a u novo će društvo iz HBOR-a biti prenesen dio utrživog portfelja. Ulaskom Hrvatske u EU dio utrživih potraživanja mora biti izdvojen iz državne institucije, objašnjava Kovačev.
