SARAJEVO, Centralna banka BiH (CBBiH) trenutno nema mehanizme da utiče na formiranje kamatnih stopa u bankama, jer u stvaranju istinskog tržišnog ambijenta u finansijskom sektoru treba da bude omogućeno slobodno formiranje kamatnih stopa.
Rekao je ovo u intervjuu viceguverner CBBiH Radomir Božić.
– Kada je u pitanju opravdanost povećavanja kamatnih stopa kojima su pribjegle pojedine banke u BiH, najprije treba razjasniti da li su one kršile odredbe ugovora ili eventualno zloupotrijebile neinformisanost klijenata. Ako se to na sudu dokaže, banke treba da snose sankcije za takvo ponašanje – istakao je Božić.
Koliko iznose prosječne kamate u bankama u BiH? Možete li uporediti visine kamatnih stopa u BiH sa zemljama u okruženju i ima li osnova za njihovo snižavanje kod nas?
BOŽIĆ: Iako je u posljednje vrijeme zabilježen blagi rast kamatnih stopa, posmatrano regionalno, BiH ne spada u kategoriju zemalja sa izrazito visokim prosječnim kamatnim stopama. One na dugoročne kredite stanovništvu iznose 10,22 odsto, u privredi osam odsto, na kratkoročne kredite stanovništvu 10,64 odsto, a u privredi 8,82 odsto. Prosječne kamatne stope komercijalnih banaka u Hrvatskoj su 10,97 odsto, a u Srbiji 12,84 odsto na godišnjem nivou. Formiranje kamatnih stopa u BiH je pitanje poslovne politike banaka. Prostor za snižavanje kamatnih stopa postoji u mjeri u kojoj banke u BiH mogu da smanje pasivne kamatne stope, kao cijenu pribavljanja svojih izvora, sa jedne strane, kao i u mjeri u kojoj one mogu revidirati procjenu rizika svojih plasmana, uključujući i rizik zemlje, sa druge strane.
Neke banke su kažnjene jer su neosnovano podizale kamate. Ima li CB mehanizme da utiče na formiranje kamatnih stopa u bankama?
BOŽIĆ: Mediji su u posljednje vrijeme posvetili dosta pažnje opravdanosti povećanja kamatnih stopa kojem su pribjegle neke od banaka u BiH, kao i sudskim epilozima takvih poteza. Dodatna obaveza banke trebalo bi da bude da na najjednostavniji način pojasni klijentu ugovor i da precizno navede efektivnu kamatnu stopu i uslove eventualne korekcije kamatne stope, kako bi klijent znao u kakav aranžman ulazi. Treba razjasniti da li su pojedine banke kršile odredbe ugovora ili eventualno zloupotrijebile neinformisanost klijenata, te da li je to dokazano. Ako se to na sudu dokaže, nesporno je da banke treba da snose sankcije. Međutim, to ne znači da banke unaprijed treba proglašavati krivima. CBBiH trenutno nema mehanizme da utiče na formiranje kamatnih stopa u bankama. Smatramo da u stvaranju istinskog tržišnog ambijenta u finansijskom sektoru treba da bude omogućeno slobodno formiranje kamatnih stopa.
Kako se finansijska kriza odrazila na poslovanje CBBiH?
BOŽIĆ: U nastojanju da se ublaže posljedice globalne krize, CBBiH je koristila jedini klasični instrument monetarne politike koji joj je na raspolaganju – obaveznu rezervu. Primarni cilj je bio da se održi monetarna stabilnost i likvidnost bankarskog sektora. U tom kontekstu CB je obezbijedila unošenje dovoljne količine efektive evra, tako da su komercijalne banke u potpunosti udovoljile zahtjevima svojih štediša. Monetarna stabilnost je održana jer je dosljedno sprovođen model valutnog odbora, koji podrazumijeva potpuno pokriće konvertibilne marke deviznim rezervama, te stabilnost i vezanost KM za evro. CB je do sada tri puta smanjivala stopu i osnovicu obavezne rezerve sa ciljem da oslobodi dio sredstava koje bi komercijalne banke mogle da upotrijebe za održavanje sopstvene likvidnosti i oživljavanje kreditne aktivnosti. Nažalost, efekti ovakve mjere su bili relativno ograničenog dometa. Banke su smanjile kreditne aktivnosti, što dodatno pogoršava stanje u realnom sektoru.
Da li je očuvana monetarna stabilnost BiH i kakva su Vaša očekivanja za sljedeću godinu?
BOŽIĆ: Iako relevantni autoriteti, kao što su Međunarodni monetarni fond i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), procjenjuju da je započeo postepeni oporavak globalne ekonomije, nakon što su ključne svjetske ekonomije u posljednjem kvartalu ostvarile izlazak iz recesije, očekivanja za iduću godinu nisu suviše optimistična. Procjenjuje se da će taj oporavak biti relativno spor, te da će se ostvariti niske stope rasta, i to u odnosu na značajan pad u 2009. godini. Tako, na primjer, EBRD procjenjuje da bi očekivana stopa ekonomskog rasta u 2010. godini u BiH mogla iznositi 0,8 odsto, u zemljama jugoistočne Evrope 0,7 odsto, a u zemljama u tranziciji 2,5 odsto.
Aranžman sa MMF-om
Kako ocjenjujete prolongiranje isplate druge tranše za BiH iz aranžmana sa MMF-om?
BOŽIĆ: Prolongiranje isplate druge tranše stend-baj aranžmana je jasna poruka ove institucije da se preuzete obaveze prihvaćene kroz pismo namjere moraju ispuniti. Izostajanje druge tranše će sasvim sigurno pogoditi budžete koji su na ta sredstva računali, a posebno zabrinjava činjenica da će uporedo sa kašnjenjem sredstava iz ovog aranžmana kasniti i druga, relativno povoljna sredstva podrške BiH, prije svega od strane Svjetske banke. Prema tome, ovakav razvoj događaja nije povoljan i on sasvim sigurno ugrožava mogućnost budžeta da izvrše obaveze po utvrđenom rebalansu za 2009. godinu, kao i u 2010. godini. Glas Srpske
