KOPENHAGEN, Svijet bi do 2050. trebalo da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 50 odsto u odnosu na nivo iz 1990, pri čemu bi smanjenju najviše trebalo da doprinesu bogate zemlje, navodi se u nacrtu plana kojeg je objavila Danska, domaćin klimatskog samita Ujedinjenih nacija koji se održava od 7. do 18. decembra u prijestolnici te zemlje.
U nacrtu plana, do kojeg je došao Reuters, ističe se da bi industrijski razvijene zemlje sa 80 odsto trebalo da doprinesu ukupnom smanjenju emisije štetnih gasova do 2050..
Danska je u nacrtu plana, koji bi mogao da bude osnova za politički dogovor na predstojećem klimatskom samitu, predložila da 2020. bude usvojena kao ključna godina, kad će emisija ugljen-dioksida (CO2) dostići vrhunac.
U dokumentu se ne navodi srednjoročni cilj smanjenja emisije za razvijene zemlje, što je bio ključni zahtjev siromašnih država. Pored toga, nagovješteno je da su neophodni napori da se rast prosječne globalne temperature ograniči na najviše dva stepena Celzijusa.
“Države treba da rade na konstruktivoj saradnji kako bi ojačale globalnu sposobnost borbe protiv klimatskih promjena”, navodi se u nacrtu danskog plana.
Zbog neslaganja bogatih i siromašnih država oko toga ko treba da smanji emisiju CO2, za koliko i ko to treba da finansira, sad je kasno da se na pregovorima UN-a u Kopenhagenu postigne zakonski obavezujući dogovor. Ipak, rastu nade da umjesto toga može da se postigne politički dogovor. Od zemalja u razvoju, poput Kine i Indije, takođe se očekuje da objave dokument za koji bi željele da postane osnova za pregovore.
Danski premijer Lars Loke Rasmusen je izjavio kako želi da na kraju samita u Kopenhagenu vidi “politički obavezujući” sporazum dugačak pet do osam strana, sa aneksima koji će određivati obavezu svake razvijene zemlje za smanjenje emisije do 2020., kao i krajni rok do 2010., kad dogovor treba da bude pretvoren u zakonski obavezujući tekst.
