ZAGREB, Hrvatska je u recesiju ušla kasno i iz nje će vrlo kasno izaći, kazao je u izlaganju o recesiji i ekonomskim reformama u Hrvatskoj na 17. Savjetovanju ekonomista u Opatiji Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Predviđa da će pad BDP ove godine biti 5,7 posto, da će zaposlenost ponovno početi lagano rasti tek u zadnjem kvartalu 2010., a da će inostrani dug slijedeće godine porasti do 97 posto BDP. Upozorio je na vrlo malu sposobnost prilagođavanja krizi javnog sektora, napominjući da je u kolektivnim ugovorima javnih preduzeća u dijelu koji se odnosi na plaće, finansijskim planovima, restruktuiranjem ili uštedama napravljeno malo. Pritom smatra da odgovornost za nadgledanje djelovanja tih preduzeća snose ne samo nadzorni odbori nego i državni tajnici ili pojedini ministri direktno.
Takođe je upozorio kako su državna i javna preduzeća izvori nelikvidnosti zbog neplaćanja radova i usluga. Po njegovoj će se ocjeni, jedinice lokalne samouprave i županije, gdje do sada nije bilo značajnijih naznaka prilagođavanja, za nekoliko mjeseci suočiti s krizom mnogo većom nego što će se osjetiti na središnjoj državnoj razini.
Zagreb će imati manje posljedice krize od ostatka Hrvatske zbog strukture privrede u Hrvatskoj. U Zagrebu je jaka prehrambena industrija, Končar grupa i nekoliko drugih grana koje su manje pale od industrije u ostatku Hrvatske poput brodograđevinskee, metaloprerađivačke, industrije prerade nemetala, drvne industrija gdje je kriza djelovala mnogo gore, rekao je Lovrinčević.
Govoreći o sadašnjoj strukturi budžetskih rashoda koji su zadani zakonskim obvezama u nivou većem od 80 posto, Lovrinčević je kazao da je to područje normativnih prava o kojima odlučuje Sabor na osnovu prijedloga Vlade pa se tako ta prava mogu i mijenjati. Nužna je promjena ovakve strukture zemlje, kazao je dodajući da Vlada polako otvara mogućnosti promjene strukture.
Govoreći o podrškama rekao je da su one na nivou tri posto BDP te da je sistema podrške neodrživ napominjući, a da je odluka o promjeni tog sistema primarno političko pitanje. Sistem komora treba također izmijeniti ali ne ukidanjem doprinosa u potpunosti već snažnijim uključenjem komora u privlačenje stranog kapitala. Broj jedinica lokalne samouprave treba smanjiti na pola sadašnjeg, a broj županija na deset, ali to treba provesti u periodu od dvije godine, a ne odmah, kazao je.
