BANJALUKA, Jesenja sjetva strnih žita u Republici Srpskoj (RS) privodi se kraju, čemu su doprinijeli povoljni vremenski uslovi, ali i značajno smanjen interes poljoprivrednih proizvođača za sjetvu hljebnog žita, potvrdio je portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Bojan Kecman.
“Procijenjena površina za sjetvu ozimih žitarica, prema zaprimljenim zahtjevima, je 6 084 hektara, dok je za jesenju sjetvu u 2008. godini bilo oko 21 900 zahtjeva za isplatu regresa u visini od 250 KM po hektaru i tada je strnim žitima bilo zasijano oko 54 000 hektara”, rekao je Kecman Srni.
On je precizirao da je u Ministarstvu ove jeseni zaprimljeno 2 136 zahtjeva poljoprivrednih proizvođača za dodjelu sjemenske pšenice i da je, nakon uvida u dokumentaciju i provjere u registru poljoprivrednih gazdinstava, odobreno 2 108 zahtjeva korisnika.
Kecman je podsjetio da je prethodnih godina sijana uglavnom pšenica, a da se manji dio odnosio na ostala strna žita kao što su ječam, zob, raž i tritikale.
On je dodao da je u prošlogodišnjoj proljećnoj sjetvi kukuruz bio zasijan na oko 80 000, a pšenica na oko 10 000 hektara, dok je sojom, aromatičnim i krmnim biljem, duvanom i povrćem ukupno bilo zasijano oko 105 000 hektara oraničnih površina.
Kecman je napomenuo da je za proljećnu sjetvu i sadnju ove godine bio odobren regres za mineralno đubrivo i dizel gorivo za 26 550 proizvođača.
“Na osnovu odobrenih zahtjeva, kukuruz je proljetos bio posijan na 62 200 hektara, jara žita na 8 760, uljarice na 2 171, aromatično bilje na 92,7, krmno bilje na 7 295 hektara, te duvan na 480 i povrće na 4 060 hektara”, rekao je Kecman.
Prema njegovim riječima, u posljednje tri godine u RS pšenica se sije na 30 000 do 35 000 hektara, a najveće površine su u Semberiji i Posavini, dok se prinosi kreću između tri i četiri tone po hektaru, što je, kako naglašava, malo u odnosu na prinose u okruženju.
