SARAJEVO, Iako je početkom godine sa dvije banke potpisan sporazum o finansiranju reorganizacije firmi u stečaju, nijedno preduzeće nije iskoristilo ovu mogućnost, potvrdio je Hamdija Muratović, predsjednik Udruženja stečajnih upravnika u BiH.
On smatra da firme ili ne znaju za ovu pogodnost ili imaju previše dugova.
Ekonomisti ukazuju da je potrebno firme upoznati s mogućnošću finansiranja reorganizacije kako bi se lakše odlučile da na vrijeme pokrenu stečaj, jer je to preduslov za reorganizaciju, umjesto što se dovode do ivice i na kraju budu likvidirane.
Udruženje stečajnih upravnika sporazum je potpisalo s Komercijalnom bankom Banjaluka i Poštanskom bankom Sarajevo, a interes je pokazala još jedna komercijalna banka.
“To što je došlo do sporazuma je veliki iskorak. Banke nisu pokazivale interes za stečaj. Po sporazumu, ugovor banka potpisuje za svaki konkretan slučaj. Potrebna je odluka povjerioca preduzeća u stečaju i plan reorganizacije, kako vratiti dugove. Banke traže slobodne nekretnine, dakle koje nisu pod hipotekama za iznos kredita veći od 100.000 KM”, pojasnio je Muratović.
On ističe da među firmama u stečaju ima dosta onih sa previše dubioza da bi mogle vratiti iznos za koji bi se zadužile u bankama, ali da ima onih koje mogu ići u reorganizaciju, ali ne znaju za sporazum.
“U BiH je problem što su menadžment i vlasnici firme neodgovorni pa stečaj ne pokreću dok još ima šanse za reorganizaciju, već puštaju da se gubici gomilaju”, rekao je Muratović i dodao je da je problem i dugo trajanje postupaka stečaja i ostalih koji su u vezi s njim.
Kao primjer je naveo sarajevski “Pribos”, koji je još 2002. godine, kada je otišao u stečaj, podnio tužbu protiv drugog preduzeća, a još nije održano ročište, dok je u međuvremenu to drugo preduzeće propalo i uz to “Pribos” treba da plati 1.000 KM sudske takse.
Ekonomista u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić ističe da su mnoga preduzeća zrela za pokretanje stečaja i vjerovatno bi se lakše odlučila na taj korak da su upoznata s mogućnošću.
“Preduzeća se dovode do ivice i svaki stečaj koji je pokrenut usmjeren je na likvidaciju, a ne oporavak. Bitno ga je pokrenuti na vrijeme i zato bi finansiranje reorganizacije trebalo imati podršku i vlasti”, dodao je Hasić.
Kazao je da bi i s ostalim komercijalnim, pa i razvojnim bankama i fondovima trebalo razmotriti mogućnost da finansiraju reorganizaciju, jer bi se njome firme oporavile i radnici ne bi bili otpušteni.
U Udruženju banaka BiH kazali su da je riječ o komercijalnom aranžmanu, te je stvar svake banke pojedinačno da li će prihvatiti sporazum. Nezavisne novine